Teme poput reproduktivnog zdravlja mladih, ali i seksualnog odgoja još se uvijek nažalost djelomično nalaze u kategoriji tabu tema stoga pojedine mlade djevojke s prvim ginekološkim pregledom znaju čekati duže nego što je potrebno, a nije rijetko ni da se javljaju samo pri pojavi znakova nekog problema.

– Bilo bi lakše i bolje kad bismo jedni drugima ukazivali ljepote i čari svojih vjera i međusobno otvoreno razgovarali o sličnim i aktualnim temama – ističe Hannan, 20-godišnja Zagrepčanka i nastavlja – na temelju pojedinaca ne treba graditi sliku o cijelom društvu, već izučiti vjeru, poruke i propise iz pravih izvora.

– Vjerujem da se sva djeca kroz svoje odrastanje u nekom periodu osjećaju diskriminirano, ali ne nužno jer ih sustav ili neka osoba diskriminiraju nego kroz dječje šale. Nikada se u životu nisam osjećao drugačijim. – tvrdi Imran.

Iako nedostaje podrške sustava, na primjerima osnovnoškolca Ivana i studenta Domagoja možemo vidjeti da je okolina spremna biti susretljiva. Uz podršku roditelja, odgojno-obrazovnih djelatnika, kolega i šire okoline, Ivano i Domagoj uspješno nadilaze prepreke koje sa sobom donosi život na spektru.

Studiranje i poduzetništvo su za mnoge nespojivi pojmovi, ali ne i za Iru, Katarinu i Roka koji su se već u ranim dvadesetima izborili za svoje mjesto na tržištu rada. U Hrvatskoj je nemoguće biti redovan student i započeti vlastito poslovanje, a najveći problemi za studente su pitanje vlasništva i financije.

Studenti diplomskog studija novinarstva, sudionici projekta SIMS, pobliže su se upoznali s novim pristupima medijskom izvještavanju.

Fakultetsko obrazovanje sve je češći izbor za nastavak akademskog obrazovanja mladih pripadnika romske zajednice koji se na tom putu susreću s brojnim predrasudama.

Na sljedećoj će se edukaciji sudionici projekta SIMS – studenti diplomskog studija novinarstva, pobliže upoznati s novim pristupima medijskom izvještavanju.

„Roditelji govore da njihova djeca ne žele ni s njima pričati o bolesti, a kamo li sa svojim vršnjacima”, ističe Anton Lijović iz Hrvatskog udruženja za Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis.

Djevojčice koje nemaju tipične simptome hiperaktivnosti nevidljive su jer obično imaju vrlo dobro ponašanje u školi. Iako im je zbog poremećaja otežano učenje i obavljanje školskih obveza, takve djevojčice obično ulažu više vremena u učenje i pisanje zadaće kako bi ostvarile dobar uspjeh u školi. Simptome ADHD-a često uspješno prikriju kroz inteligenciju, zbog čega vrlo često prolaze ispod radara nastavnika i roditelja.