LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Problem nedostupnosti ginekologa u Zagrebu

„Bolje spriječiti nego liječiti”, ali kako spriječiti kad gotovo 40% ispitanih studentica nema ginekologa?

Teme poput reproduktivnog zdravlja mladih, ali i seksualnog odgoja još se uvijek nažalost djelomično nalaze u kategoriji tabu tema stoga pojedine mlade djevojke s prvim ginekološkim pregledom znaju čekati duže nego što je potrebno, a nije rijetko ni da se javljaju samo pri pojavi znakova nekog problema.

Teme poput reproduktivnog zdravlja mladih, ali i seksualnog odgoja još se uvijek nažalost djelomično nalaze u kategoriji tabu tema stoga pojedine mlade djevojke s prvim ginekološkim pregledom znaju čekati duže nego što je potrebno, a nije rijetko ni da se javljaju samo pri pojavi znakova nekog problema.

Bolje spriječiti nego liječiti poznata je izreka o zdravlju koje se svi nastojimo držati, ali kako spriječiti ako je nemoguće dobiti termin za pregled kod liječnika? Pitanje je koje se mota po glavama mnogih korisnika hrvatskog javnog zdravstva, a posebno djevojkama i ženama. Nedostatak ginekologa jedna je od većih boljki hrvatskog javnog zdravstva koja ne zahvaća samo manje sredine, već i veće hrvatske gradove.

Adekvatna ginekološka skrb stoga je velikom broju djevojaka nedostupna, a mnoge od njih na svoj prvi ginekološki pregled odlaze tek kada se pojavi neki problem. 

Prve preglede kod ginekologa djevojke bi trebale obaviti najkasnije iza prvog seksualnog odnosa, a budući da mnoge u prve seksualne odnose stupaju tijekom srednje škole i fakulteta, ginekolozima često ne odlaze ni tada. Naime, djevojke koje u seksualni odnos stupe tijekom srednje škole često se ne osjećaju slobodno otići kod ginekologa, pogotovo ako žive u manjim sredinama. Studentice koje tijekom studija stupe u seksualne odnose i koje pri tomu žive u mjestu studiranja također uglavnom ne odlaze kod ginekologa.

Naime, u Zagrebu je već neko vrijeme teško pronaći slobodno mjesto kod ginekologa, zbog čega se studentice moraju odlučiti za posjet privatnoj ordinaciji, o čemu više donosimo u nastavku članka. 


„Zatrudni pa će ti se regulirati hormoni”


Djevojke se danas već u prvim godinama puberteta, a kasnije još češće susreću s ginekološkim problemima. Preventivni pregledi od izuzetne su važnosti, a brzom reakcijom na znakove problema može se znatno umanjiti stres i potencijalne loše posljedice na reproduktivno zdravlje žene.

Među onima koji se godinama nose s ginekološkim problemima je i studentica Martina.

– Prvi put sam ginekologu otišla s 18 godina, a razlog su bile neredovite i vrlo bolne mjesečnice – kaže nam pa objašnjava da je imala sve jasne simptome policističnih jajnika uključujući naglu pojavu akni na licu. – Ova dijagnoza prati me već pet godina, a jedini djelotvorni lijek za nju je kontracepcija ili trudnoća. Gotovo svaki ginekolog kojeg sam posjetila predložio mi je trudnoću kao trajno rješenje – objašnjava Martina.

Martina dodaje kako smatra da riječi Zatrudni pa će ti se regulirati hormoni nije primjereno uputiti mladim djevojkama. Ističe kako je od velike važnosti odmah reagirali na znakove koji upućuju na problem, a ona je svoje preglede zbog brzine vrlo često obavljala kod privatnika, iako je upisana kod ginekologa i preko HZZO-a. 

Martina se sa svojom dijagnozom naučila živjeti te je drži pod kontrolom, ali nije rijetko da djevojke zanemaruju probleme te im ne pridaju pažnju što u krajnjem slučaju može rezultirati prekasnim otkrivanjem problema. Hrvatski zavod za javno zdravstvo navodi da se rak jajnika godišnje dijagnosticira kod preko 240 tisuća žena, a odgovoran je za smrt preko 150 tisuća žena godišnje.

Osim bolesti raka jajnika, prisutne su i druge dijagnoze koje zahtijevaju što brže prepoznavanje. No, porazno je i što mlade žene često nisu ni dovoljno informirane o reproduktivnom zdravlju. Primjerice, iz HZJZ-a navode da žene često pogrešno misle da PAPA test otkriva rak jajnika. Znanje o reproduktivnom zdravlju i simptomima može spasiti brojne živote, no čak i kada djevojke znaju prepoznati potencijalan problem, pitanje je imaju li uopće šansu za brzo i adekvatno prepoznavanje bolesti od strane stručnjaka.  


Na ginekološke preglede čeka se tjednima i mjesecima 


Da su mlade djevojke loše informirane o reproduktivnom zdravlju, toga su svjesne i same – barem tako pokazuje naše kratko istraživanje koje smo proveli među više od 200 studentica koje studiraju u Zagrebu. Većina ispitanica već je obavila svoj prvi pregled kod ginekologa, a 60% njih ginekološke preglede obavlja jednom godišnje. Čak 36% ispitanica, redom studentica od 18 do 30 godina, nema svog primarnog ginekologa preko HZZO-a, dok je više od polovice barem jednom posjetilo privatnog ginekologa. 

Ginekologa zaista nedostaje, to nam dokazuje i dugo čekanje za termin ginekološkog pregleda, a studentice su većinom primorane čekati nekoliko tjedana pa čak i nekoliko mjeseci za pregled koji nije hitan. Požalile su nam se i kako nekad jednostavno moraju ići na pregled kod privatnog ginekologa jer trebaju predugo čekati ili uopće ne mogu dobiti termin kod svog ginekologa. Neke od njih svoje su preglede obavile kod privatnog ginekologa jer se nisu uspjele upisati kod ginekologa preko HZZO-a.

Čak 95,6% studentica smatra da postoji velika potreba za studentskom ginekološkom ordinacijom, odnosno ginekologom kojeg bi mogle posjetiti dok su u Zagrebu, a kod kojega ne bi trebale prebacivati svoj liječnički karton. Njegove usluge bi koristilo čak 86,5% ispitanih studentica. 

Iako na stranicama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar možemo pronaći da se studentice i učenice koje nisu prijavljene kod primarnog ginekologa ili im se ginekolog nalazi izvan mjesta studiranja mogu naručiti na pregled u Savjetovalište za zaštitu reproduktivnog zdravlja mladihto ipak nije tako. Pokušaj naručivanja na ginekološki pregled u Savjetovalište nije uspio jer se pregledi više ne vrše i to do daljnjega. 


Moguće rješenje je studentska poliklinika, ali – kad? 


S obzirom na veliku potrebu za studentskim ginekologom, ali i liječnicima opće prakse, Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu pokrenuo je projekt studentske poliklinike, no već je dulje vrijeme projekt u statičnoj fazi. Studentska poliklinika bila bi od velike pomoći studentima jer mnogi ne prebacuju svoje liječničke kartone u mjesto studiranja pa se u slučaju hitnih situacija moraju uputiti na hitnu pomoć ili čekati do odlaska kući.

O svemu smo pričali s Krešimirom Domazetom, članom studentskog zbora u Zagrebu koji djeluje u projektu Zdravo sveučilište pokrenutom u svrhu očuvanje zdravstvene dobrobiti studenata.

– U suradnji sa Sveučilištem i rektoratom, na projektu studentske poliklinike radimo već tri i pol godine, a sa situacijom su upoznate sve nadležne institucije kao i premijer i predsjednik Republike – rekao nam je Krešimir.

Sve je palo u drugi plan, kako kaže, zbog koronavirusa zbog kojeg je projekt stao s radom. Ubrzo bi se trebali sastati s novim dekanom Medicinskog fakulteta, a vatrogasna mjera do izgradnje cijele studentske ambulante trebala bi biti nekoliko ordinacija koje će nastati u sklopu obnove Medicinskog fakulteta koji je oštećen u potresima koji su prošle godine pogodili Zagreb. 

Problemu dostupnosti ginekologa studenticama grada Zagreba iz Zdravog sveučilišta pokušali su doskočiti organiziranjem besplatnih ginekoloških pregleda u svibnju, povodom Svjetskog dana borbe protiv raka jajnika. Pregledi su organizirani u nekoliko gradova, a 48 termina u Zagrebu popunilo se u roku od nekoliko sati. Potreba za brzom i adekvatnom ginekološkom skrbi, ali i općom zdravstvenom zaštitom očito je vrlo velika. 

Kako saznajemo od Krešimira, na zadnjem sastanku predložen je cilj izgradnje potpune poliklinike na kampusu Borongaj, a ona bi se trebala sastojati od četiri ili pet ordinacija liječnika opće prakse, ginekološke ordinacije, ali i ordinacija sa psihologom ili psihijatrom.

– U odnosu na prije tri godine, sada postoji rješenje na papiru te će se studentska poliklinika zaista dogoditi kroz određeni period, a mi ćemo svakako nastaviti raditi na tome – kaže nam Krešimir, a kao problem navodi i zakone koji trenutno onemogućavaju da se u neku ordinaciju samo ušeta bez liječničkog kartona, a da nije riječ o privatnoj ordinaciji.

Nažalost, kaže da je sve unazadila svjetska zdravstvena kriza te će studenti na studentsku polikliniku čekati vjerojatno još koju godinu. Što, onda, preostaje studenticama i drugim mladim djevojkama koje još uvijek nemaju svog ginekologa? Prije svega preporuča se edukacija o reproduktivnom zdravlju. Dok reproduktivno zdravlje ne postane tema koja se bez suzdržavanja obrađuje u školi, mlade žene mogu pratiti rad inicijativa koje se bave edukacijom o reproduktivnom zdravlju i borbom za dostupne zdravstvene usluge, poput Platforme za reproduktivnu pravdu. Iako reproduktivno zdravlje ne obuhvaća samo informiranost i spolno prenosivim bolestima, dobar je izvor i Hrvatska udruga za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa

Također, studentice u Zagrebu potičemo da prate rad Zdravog sveučilišta te da, iako možda ne uspijevaju od prve, pokušaju pronaći ginekologa. Ginekološke preglede potrebno je obavljati jednom godišnje, a u slučaju bilo kakvog problema, ginekologu je potrebno obratiti se i češće. Dok se zdravstvena skrb o ženama sustavno ne poboljša, djevojkama i ženama preostaje skrbiti se same za sebe i, edukacijom i dijeljenjem informacija, jedne za druge. 

Članak je nastao u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr, koji udruga Centar za razvoj mladih provodi u partnerstvu s udrugom Pragma, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. Dodijeljeno mu je ukupno 1 400 000 kuna.

Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost Centra za razvoj mladih.
FOTO: STUDENTSKI.HR VIA CANVA