Mladim Romima studiranje ne treba biti bauk: Upoznajte Martinu Oršuš, medicinsku sestru koja ruši predrasude

U svrhu prilagodbe sadržaja na portalu osobama s invaliditetom, u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr izrađena je cjelovita audio verzija članka.

Odlazak iz roditeljskog doma na studiranje u drugi grad velik je korak u životu svakog studenta, a posebno je zahtjevan za sve one koji u tome nemaju potrebnu podršku okoline. Jedna od takvih skupina je u Hrvatskoj je i romska nacionalna manjina koja, kada je u pitanju visoko obrazovanje, nema najbolje rezultate. Ipak, konstantan je to problem na kojem se iz dana u dan neprestano radi. Kako među sveučilištima tako i unutar zajednica koja sve mlade potiče na obrazovanje.

Upravo iz tog razloga dodatnu podršku prilikom odabira studija dobivaju i putem brojnih stipendija, ali i općenito u sklopu Kali Sara, saveza za romsku nacionalnu manjinu, čija članica Martina Oršuš otkriva kako studiranje ne mora biti tabu kakav je dosad bio.

Svi imaju priliku

– Upisala sam fakultet jer želim da mi bude bolje, želim svjetliju budućnost. – započinje nam svoju priču odnedavna prvostupnica sestrinstva na zagrebačkom Zdravstvenom veleučilištu.

Ova plavokosa 23-godišnjakinja želi stasati u financijski stabilnu mladu ženu, a Romima koji se dvoje oko odlaska na fakultet može poručiti samo jedno.

– Svi imaju priliku, vjerujte mi. – nastavlja te dodaje kako ni ona sama nije uvijek bila samopouzdana koliko je sada.

Martina kroz smijeh dodaje da je u Zagreb došla sama, nije znala ništa, čak ni gdje joj je fakultet. Ipak, najvažnije je, govori nam, to što nije odustala.

Predrasude su dio svakodnevice studentskog života, a još su izraženije kad netko pripada nekoj od nacionalnih manjina. Martina takve ideje odbacuje u samom startu.

– Znam da postoji skupina Roma koja krši zakon, koja nas ne predstavlja u najljepšem svijetlu, ali ja na njih ne mogu utjecati. Ono što mogu je prezentirati nas ostale i pokazati kako ti stereotipi nisu istiniti. Iako sama nisam imala nekih problema i nisam se susretala s negativom, znam da ona postoji. – govori.

No, to ne znači da se s predrasudama prema Romima nije susrela: 

– Imali smo jedan kolegij vezan u zakonodavstvo i ja sam tamo odabrala temu za rad o Romima i pred 130 kolega pitala: Imate li prijatelja drugih nacionalnosti? Svi su govorili da imaju prijatelje Srbe ili Bosance, ali nitko nije spomenuo Rome. Pitala sam ih tada kakva su im iskustva s Romima, postoje neki koji su prevaranti i važno je da to ne negiramo. Tada sam im rekla da sam ja Romkinja i da sam zato izabrala tu temu. Dvoranom se tada počelo šaptati kako ne izgledam kako su očekivali. Dobivamo dobre stipendije od Ministarstva, pa su me čak znali pitati i zašto Romi imaju tolika prava – govori kroz osmijeh jedna od organizatorica kongresa mladih Roma koji za cilj upravo ima kreiranje jače akademske zajednice unutar romske nacionalne manjine.

No, kad je objasnila kolegama otkud dolazi potreba za pravima, nitko od Martininih kolega nije dovodio u pitanje njezino pravo na stipendiju. 

– Ja sam pričljiva i objasnila sam im kakav imam položaj i koje su mi prepreke bile na putu. Nitko s tim nije imao problema i moji kolege mi beskrajno vjeruju. Eto, predstavnica sam godine sada. Kolegice s kojima sam okružena su najbolje, nemaju predrasuda prema meni. Ja sam njima druga slika, pokazujem kako je krivo imati ideju koju imaju mnogi. – dodaje.

Martina nam je ispričala kako ima sreće što su joj njezini roditelji velika potpora. Njezini roditelji imali su teško djetinjstvo i svejedno su njoj i ostaloj svojoj djeci pružali bezuvjetnu podršku.

– Ono što nas čeka kod kuće je najvažnije, podrška roditelja ili skrbnika. Imala sam nekad trenutaka kada sam se pitala zašto mi je to trebalo, ali to imaju svi studenti. Taj je osjećaj svima poznat. Kao mlađa sam se često znala priupitati kako drugi uspijevaju studirati. Mislila sam da su toliko pametni, a onda mi se sve posložilo i shvatila sam da mogu i ja. Mislim da sam jedina iz svoje srednje škole koja je završila fakultet – tvrdi mlada medicinska sestra koja uskoro planira početi raditi, a onda će upisati u sljedeće dvije godine kako bi stekla i titulu magistre.

Pitali smo je osjeća li se kao primjer i uzor ostaloj djeci iz Paraga, najvećeg romskog naselja smještenog u Međimurju.

– Puno mladih sada odabire upis srednje ili fakulteta, jako me to veseli. Mislim da je brojka nakon mene negdje oko  30 ljudi u srednjoj školi, a prije je bilo 19. Motiviramo ih da idu dalje. Meni se javio jedan kolega i pitao me kako mi je bilo, pomogla sam mu da isto i on učini. Velika je to radost kada znaš da si pomogao nekome. – govori simpatična Martina koja u našem razgovoru stalno hvali predstavnika romske nacionalne manjine Veljka Kajtazija koji njihove interese brani i u Saboru.

Veljko Kajtazi tvrdi da je obrazovanje mladih Roma jedan od prioriteta njegova rada, pa zato već deset godina surađuje s Kali Sara savezom kako bi obrazovanje omogućili svima koji imaju želju za nastavkom akademske karijere.

Bliska suradnja s Ministarstvom

– Započeli smo svoj rad s poznatim ljetnim školama kroz koje su proteklih godina prošle stotine mladih Roma i Romkinja iz svih krajeva Republike Hrvatske. Ljetne škole su obično organizirane krajem mjeseca kolovoza na teritoriju cijele Republike Hrvatske. Na ovim školama učilo se ili obnavljalo znanje iz romskog jezika, kulture i književnosti. Tom prilikom govorilo se o zdravlju i bolestima koje najčešće pogađaju romsko stanovništvo, a posebna je pozornost usmjerena na tjelesnu kulturu i sportske aktivnosti. – govori nam saborski zastupnik koji posebno ističe kako su s pojedinim fakultetima osigurali kvotu za upis za pripadnike romske zajednice, povećali stipendije za Rome, te im Savez i njegov ured uvijek stoje na raspolaganju za pomoć oko daljnjeg obrazovanja. 

Posebno je ponosan na suradnju s Ministarstvom znanosti i obrazovanja koje je donijelo Odluku o kriterijima za isplatu jednokratne novčane pomoći redovitim učenicima pripadnicima romske nacionalne manjine koji su u 2020. godini završili program srednjoškolskog obrazovanja. Cilj osiguravanja jednokratne novčane pomoći jest osiguravanje socijalne integracije i poticanje daljnjeg školovanja učenika pripadnika romske nacionalne manjine.

Ministarstvo je bilo nositelj nekoliko važnih dokumenata za romsku zajednicu, kao što su Nacionalni program za Rome iz 2003, Desetljeće za uključivanje Roma 2005 – 2015, Nacionalna strategija za uključivanje Roma za razdoblje 2013 – 2020, Program potpore u odgoju i obrazovanju pripadnika romske nacionalne manjine od 2021. do 2023. godine. 

Osim toga Ministarstvo znanosti i obrazovanja provodi i projekte istraživanja i analize romske zajednice važne za romsku nacionalnu manjinu.

– Ponosan sam što smo i prošle godine organizirali i Prvi kongres mladih Roma. Događaj koji je okupio mlade s ciljem upoznavanja i educiranja mladih pripadnika romske nacionalne manjine o temama obrazovanja, stambenog zbrinjavanja, zapošljavanja i uključivanja mladih Roma u društvo. Što se naših budućih projekta tiče, važno je napomenuti izgradnju Romskog edukacijsko-kulturnog centra u Zagrebu, čije otvorenje očekujemo ove godine, kao i Europskog romskog kulturnog centra. – zaključuje Veljko Kajtazi s nadom da će se odlična suradnja i nastaviti.

Odgojno-obrazovna politika Ministarstva znanosti i obrazovanja usmjerena je prije svega na dostupnost obrazovanja za sve učenike, no za učenike pripadnike romske nacionalne zadržavanje u obrazovnom sustavu potrebno ju je dodatno stimulirati. Osiguravanjem jednokratne pomoći za završetak srednjoškolskog obrazovanja, stipendiranjem te osiguravanjem smještaja u učeničke i studentske domove nastoji se potaknuti učenike na upise i završavanje visokih učilišta. U tom kontekstu, srednjoškolske i studentske stipendije usmjerene su prije svega na poticanje učenika na nastavak daljnjeg školovanja te pružanju podrške studentu i njegovoj obitelji.

Stipendija je sve više

Ministarstvo znanosti i obrazovanja 2019. godine donijelo je novi Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju za studente pripadnike romske nacionalne manjine kojim je definirano povećanje iznosa studentskih stipendija, s dotadašnjih 1000 kn na 1300 kn kroz 10 mjeseci. Također, navedenim Pravilnikom definiran je rok raspisivanja Javnog natječaja za dodjelu državnih stipendija za studente pripadnike romske nacionalne manjine upisane na sveučilišne, stručne i poslijediplomske studije na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj, i to do 15. listopada tekuće godine za akademsku godinu, a kako bi se izbjeglo kašnjenje te osigurala redovita mjesečna isplata stipendija.

– Posljednjih nekoliko godina vidljivo je značajno povećanje korisnika studentskih stipendija koje dodjeljuje Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Tako je u 2015/2016. ak. god. bilo 16 studenata, 2016/2017. njih 19, 2017/2018. 22 studenta su primala stipendiju, dok  je u 2018/2019. za 26 studenata osigurana stipendija Ministarstva znanosti i obrazovanja. Prošle ak. god., 2019/2020, ukupno 31 student je primao stipendiju, dok je u 2020/2021. ak. god. stipendiju Ministarstva znanosti i obrazovanja primalo 46 studenata pripadnika romske nacionalne manjine – govore nam iz resora ministra Fuchsa odakle su nam otkrili kako će i u narednom razdoblju pokušati osigurati potpore pomoću kojih bi se što veći broj mladih pripadnika romske nacionalne manjine odlučio na fakultetsko obrazovanje.

Romska zajednica nije izuzetak od generalnog trenda među studentima ni kada je u pitanju odabir mjesta studiranja jer Sveučilište u Zagrebu prednjači po tom pitanju.

Iako Sveučilište u Zagrebu trenutno samostalno ne provodi projekte s ciljem poticanja članova romske manjine na upis na studije, navode kako su tijekom posljednjih godina Uprava Sveučilišta i rektor prof. dr. sc. Damir Boras snažno su podržavali Nacionalnu strategiju za uključivanje Roma od 2012. do 2020. godine te su se u više navrata sastali s predstavnicima romske manjine u Hrvatskoj.

Također, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na Odsjeku za indologiju i dalekoistočne studije, još 2015. godine uspostavljen je diplomski studij Romistike koju je moguće studirati kao jednopredmetni ili dvopredmetni diplomski studij. Uz to, na Filozofskom fakultetu uspostavljeni su i izborni predmeti romskoga jezika – Uvod u romski jezik I i II te Uvod u književnost i kulturu Roma I i II. 

Svima onima koji se boje ciljati na visoko obrazovanje, dovoljno je sjetiti se Martinine priče.

Članak je nastao u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr, koji udruga Centar za razvoj mladih provodi u partnerstvu s udrugom Pragma, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. Dodijeljeno mu je ukupno 1 400 000 kuna.