„Pravni fakultet otvara puno više mogućnosti nego što se na prvi pogled vidi”

O tome što maturanti mogu na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu očekivati od studija Prava, Socijalnog rada, Javne uprave i Poreznog studija, koliko je važno praktično iskustvo tijekom studiranja te zašto se društveni učinak znanja sve više prepoznaje kao važan dio obrazovanja, razgovarali smo s prof. dr. sc. Mirelom Krešić, prodekanicom za nastavu, mobilnost, studente i studijske programe.
 

Pravni fakultet mnogi i dalje prvo povezuju s odvjetništvom i sudnicom. Koliko je ta slika danas preuska i koje sve karijerne puteve studentima otvara fakultet?

Ta je slika danas svakako preuska. Odvjetništvo i pravosuđe i dalje su važan i tradicionalan profesionalni put naših diplomiranih pravnika, ali mogućnosti su danas znatno šire, od gospodarstva, financijskog i bankarskog sektora te regulatornih poslova do europskih institucija, diplomacije, međunarodnih organizacija, javne uprave i akademske zajednice.

Jednako vrijedi i za ostale studijske programe. Naši diplomanti rade u centrima za socijalnu skrb i različitim sustavima socijalne zaštite, u državnim i lokalnim tijelima uprave, financijskim institucijama, poreznim tijelima i privatnom sektoru.

Znanje se mijenja. Ono što ostaje jest sposobnost da se snađu kada zakon, tržište ili sustav promijene pravila igre. A upravo se to ovdje uči.
 

Fakultet nudi studije Prava, Socijalnog rada, Javnu upravu i Porezni studij. Kako biste maturantu najjednostavnije objasnili razliku između tih studija i kome je koji program namijenjen?

Najjednostavnije rečeno, riječ je o četiri studija koji se bave društvom i javnim interesom, ali iz različitih perspektiva.

Studij Prava namijenjen je onima koje zanima pravni sustav, pravila, institucije i način na koji društvo uređuje odnose među ljudima i državom. To je izbor za one koji vole analizirati, argumentirati i tražiti rješenja u složenim pitanjima.

Socijalni rad usmjeren je na stručni rad s ljudima i zajednicom te na traženje konkretnih odgovora u osjetljivim životnim situacijama. Namijenjen je onima koji žele spojiti profesionalno znanje i neposredan društveni angažman.

Javna uprava fokusira se na funkcioniranje države, gradova i javnih službi. To je studij za one koje zanima kako javni sustavi rade u praksi i kako ih učiniti učinkovitijima i pristupačnijima građanima.

Porezni studij povezuje pravo, ekonomiju i financije. Namijenjen je maturantima koje zanimaju gospodarstvo, financijski sustavi i porezna pitanja te način na koji se uređuju i financiraju javni sustavi.
 

Prema aktualnim kvotama, najviše je mjesta i dalje na studiju Prava. Što brojke, odnosno upisne kvote i broj prijava, govore o ulozi Pravnog fakulteta danas?

Brojke pokazuju da Pravni fakultet i dalje ima snažnu i stabilnu ulogu u hrvatskom visokom obrazovanju. Studij Prava tradicionalno privlači najveći broj kandidata, ali pritom nam je važno da upisna politika prati kvalitetu studiranja i realne mogućnosti izvođenja nastave.

Zato je fakultet posljednjih godina sustavno prilagođavao upisne kvote. Ukupan broj upisnih mjesta smanjen je s 1 403 u akademskoj godini 2021./2022. na predviđenih 1 033 mjesta u akademskoj godini 2026./2027., što predstavlja smanjenje od približno 26 posto.

Istodobno interes kandidata ostaje stabilan, a na pojedinim studijima i raste. To potvrđuje da naši studijski programi odgovaraju stvarnim potrebama društva i tržišta rada te da Pravni fakultet i dalje zadržava važno mjesto među izborima budućih studenata.

 

Prošle godine istaknuli ste rast interesa za sve studijske programe. Što mislite da danas najviše privlači mlade Pravnom fakultetu?

Mislim da ih privlači to što ovaj studij ne zatvara vrata. Naši diplomanti rade u odvjetničkim uredima, europskim institucijama, bankama, ministarstvima i organizacijama civilnog društva. Kada maturant vidi tu širinu, ne kao obećanje nego kao stvarnost, to je uvjerljivije od bilo kojeg nastavnog plana.

Istodobno, privlači ih i činjenica da tijekom studija mogu steći međunarodna iskustva, uključiti se u studentske projekte i već tada jasnije vidjeti različite profesionalne mogućnosti koje im se otvaraju.
 

Koliko je današnjim studentima važno da već tijekom studija dobiju praktično iskustvo, a ne samo teorijsko znanje?

Vrlo je važno i studenti to sve jasnije prepoznaju. Teorijska podloga ostaje temelj sveučilišnog obrazovanja, ali studenti žele već tijekom studija razumjeti kako izgleda profesionalna odgovornost u praksi i kako se stečeno znanje primjenjuje u konkretnim situacijama.

Zato su važni stručna praksa, klinički oblici rada, simulacije, natjecanja i suradnja s institucijama. Takva iskustva studentima pomažu povezati ono što uče s profesionalnom stvarnošću, a istodobno im daju veću sigurnost u vlastite kompetencije i profesionalne odluke.

Studenti koji su prošli kroz Pravnu kliniku, Upravni kompas ili HOME to ne zaborave — ne zato što je bilo lakše, nego zato što je bilo stvarno.
 

Zašto je važno da studenti već tijekom studija vide društveni učinak svog znanja?

Zato što tada znanje dobiva puni smisao. Kada student vidi da ono što uči može pomoći konkretnoj osobi ili pridonijeti kvalitetnijem funkcioniranju javnog sustava, studij prestaje biti samo akademska obveza i postaje stvarno profesionalno iskustvo.

Na fakultetu imamo više takvih primjera. Projekt Upravni kompas studentima omogućuje da kroz konkretna pitanja iz područja javne uprave pomažu građanima. Pravna klinika daje studentima priliku da uz mentorstvo sudjeluju u pružanju pravne pomoći i tako neposredno povezuju teoriju i praksu. Projekt HOME dodatno potvrđuje koliko znanje stečeno tijekom studija može imati neposredan učinak u zajednici i otvoriti prostor za razumijevanje konkretnih društvenih potreba.

Takva iskustva razvijaju profesionalnu odgovornost, osjećaj za javni interes i svijest o tome da struka ima vrlo konkretan društveni učinak.
 

Zanimljivo je da su i pub kvizovi o Javnoj upravi privukli velik interes studenata i javnosti. Što vam to govori o tome kako mladima treba približiti teme koje se možda na prvu čine birokratskima ili „suhima”?

Iskreno, i nas je to iznenadilo — koliko studenti teme Javne uprave zapravo prepoznaju iz vlastite svakodnevice. Komunalna naknada, žalba na rješenje ili čekanje odgovora tijela koje ne postupa na vrijeme nisu apstraktne teme iz udžbenika, nego konkretna pitanja koja utječu na svakodnevni život građana.

Format kviza pritom je skinuo dio formalnosti i pokazao koliko studenti zapravo znaju i koliko ih te teme zanimaju. Problem nikada nije bio u temi, nego u načinu na koji joj pristupamo.
 

Na fakultetu djeluje više studentskih udruga i aktivnosti, od ELSA-e i Kluba studenata prava do udruga povezanih sa socijalnim radom, sportom i kulturom. Koliko je taj dio studentskog života važan za razvoj budućih stručnjaka?

Vrlo je važan, i to iz razloga koji se ne vidi odmah. Studenti koji vode ELSA-u ili organiziraju događanja Kluba studenata prava ne uče samo sadržaj — uče kako se pregovara, kako se motivira tim, kako se snalazi kada nešto ne ide po planu. To su vještine koje se ne stječu na predavanjima i koje poslodavci prepoznaju.

Često upravo ta iskustva budu tema na razgovoru za posao, ne ocjene. A studenti koji kroz udruge prvi put vode projekt ili zastupaju fakultet na međunarodnom natjecanju već su imali odgovornost koju mnogi steknu tek godinama nakon diplome. To se ne može nadoknaditi kasnije.

 

Što biste poručili maturantima koji danas razmišljaju o upisu na Pravni fakultet?

Neka ne biraju studij prema tome što zvuči sigurno ili prepoznatljivo. Neka pitaju sebe što ih stvarno zanima: institucije, ljudi, pravo, financije ili funkcioniranje javnih sustava, i onda neka dođu pogledati odgovara li im ono što nudimo.

Pravni fakultet nije za svakoga, ali onima kojima jest otvara puno više od onoga što se na prvi pogled vidi.