Studenti poduzetnici – ambiciozni mladi koji grade svijetlu poslovnu budućnost, ali time gube studentska prava

U svrhu prilagodbe sadržaja na portalu osobama s invaliditetom, u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr izrađena je cjelovita audio verzija članka.

Doba studiranja je svojevrsni prijelaz iz djetinjstva u odraslost. Do dolaska na fakultet svatko je prošao dvanaestogodišnje školovanje u kojem je većini jedina briga bila dobiti dobru ocjenu. Kad si odrasla osoba, nitko ti ne daje jedinice ili petice, već plaću od koje moraš prehraniti sebe i svoju obitelj. Studentski dani savršena su ravnoteža između dobivanja ocjena i plaće. 

Za vrijeme studija mnogima dobivanje dobre ocjene nije visoko na ljestvici prioriteta te više razmišljaju o tome kako će pronaći posao u struci ili zaraditi. Često se dogodi da studente koji pronađu posao u struci za vrijeme studiranja taj posao dočeka i nakon diplome. To je motivacija za sve mlade koji znaju da ubrzo izlaze na kompetentno i zasićeno tržište rada. Osim zaposlenja u struci mnogi mladi studenti spremni su i za ulazak u poduzetničke vode.

Pod kojim uvjetima student može pokrenuti svoj posao?

Zakon o obrtu (članak 3. stavak 1. točka 1.) propisuje da sve fizičke osobe mogu obavljati obrt ako ispunjavaju zakonom propisane uvjete. Prema tom zakonu, osoba sa statusom redovnog studenta može pokrenuti svoj posao. Problem koji se krije iza ove priče je u gubitku prava koja država omogućuje mladima u sustavu redovnog studiranja.

Sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, redoviti studenti imaju pravo na zdravstvenu zaštitu, prava na subvencionirano stanovanje, subvencioniranu prehranu, prijevoz studenata s invaliditetom, državne stipendije, zajmove i druge novčane potpore te zapošljavanje posredstvom studentskih centara. Redovitim studentima je trošak studiranja djelomično ili u cijelosti podmiren. Za razliku od njih, izvanredni studenti nemaju navedena prava te sami plaćaju troškove studiranja, zdravstvenog osiguranja, prehrane i stanovanja.

Otvaranjem obrta ili trgovačkog društva vlasnik mora izvršiti prijavu na Poreznu upravu, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Navedene prijave može izvršiti samo osoba koja ne studira ili koja je izvanredni student. U slučaju da redovni student želi pokrenuti svoj posao, on bi se morao odreći statusa redovnog studenta i prava koja s njime dolaze te zatražiti status izvanrednog studenta.

Uz to, u Zakonu o obavljaju studentskih poslova (članak 2. stavak 1.) stoji sljedeće:

– Student je osoba (…) koja nema zasnovan radni odnos i/ili ne obavlja samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja i/ili poljoprivrede i šumarstva. U smislu ovoga Zakona i propisa kojima je uređeno oporezivanje dohotka, izjednačeni su u pravima i obvezama redoviti studenti i izvanredni studenti koji nemaju zasnovan radni odnos i/ili ne obavljaju samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja i/ili poljoprivrede i šumarstva.

Pomoć u sustavu e-Građani

Pričali smo sa studentima koji su poduzeli ambiciozni poduzetnički pothvat i u svojim dvadesetima započeli vlastito poslovanje. Studentica prava, Ira Pećarević, i studentica arhitekture, Jelka Margarita Bogdanić, 2017. su godine pokrenule brend Mojati u sklopu kojeg prodaju narukvice s jedinstvenim hrvatskim dizajnom. Poslovanje brenda započele su preuzimanjem obrta koji je bio registriran na Irina oca Ranka Pećarevića, s time da sad obrt glasi na Irino ime jer ona ima status izvanrednog studenta. Ove poduzetnice navode kako im je za pokretanje posla trebalo puno hrabrosti i ustrajnosti, ali na odmet nisu bili ni savjeti Irina oca, dugogodišnjeg pravnika.

– Odabir vrste poslovanja prvi je korak pri pokretanju brenda s pravnog stajališta te se to može činiti jako kompliciranim i zastrašujućim, no sam proces zaista nije ništa strašno. Danas je sve lako dostupno putem interneta. Obrt se vrlo jednostavno može otvoriti putem portala e-Građani. Proces je strašno jednostavan, treba vam 15-ak minuta i 150 kuna kako biste postali obrtnik – objašnjava Ira Pećarević.

Nakon registracije obrta vlasnik dobiva Rješenje o upisu obrta u Obrtni registar i obrtnicu, stoji na stranicama Hrvatske obrtničke komore. To Rješenje se dostavlja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Novopečeni vlasnik obrta mora nakon toga podnijeti prijavu za svoje mirovinsko i zdravstveno osiguranje na propisanim obrascima. Obje prijave dostavljaju se Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Što se tiče porezne prijave, iz Porezne uprave objašnjavaju:

– Ako fizička osoba (uključujući i studente) započne obavljati samostalnu djelatnost (npr. ispunjava uvjete za obavljanje obrta te registrira početak obavljanja obrta pri Gradskom uredu za gospodarstvo, rad i poduzetništvo) ista je radi osiguranja podataka potrebnih za utvrđivanje poreza obvezna ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svojem prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnijeti prijavu radi upisa u registar poreznih obveznika Obrazac RPO u roku od osam dana od dana početka obavljanja djelatnosti uz koji prilaže i Izvadak iz obrtnog registra Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo o početku obavljanja obrta. Napominjemo kako je Obrazac RPO dostupan na mrežnim stranicama Porezne uprave te da je isti moguće podnijeti i putem sustava ePorezna.

Osim fizičkog dolaska u nadležno upravno tijelo osnivanje obrta se može izvršiti i putem sustava e-Građani. Sustav e-Građani pruža usluge online servisa e-Obrt i START koji jednim korakom objedinjuje sve postupke prijave na HZMO, HZZO i Poreznu upravu.

Pitanje vlasništva i financija su prve prepreke u počecima vlastitog poslovanja

Probleme s otvaranjem obrta imala je Katarina Mladin, studentica ekonomije koja vodi ugostiteljski objekt café-bar Kate u Omišu. Ova mlada studentica možda nije vlasnica na papiru, ali njezin osjećaj za odgovornost i voditeljske vještine pokazuju suprotno. Svakog prvog u mjesecu plaća račune za vodu, struju, internet i najam, isplaćuje plaće radnicima, svakodnevno obavlja nabavu, sastavlja rasporede za radnike te svaki dan zatvara kafić i sređuje kasu, neovisno o tome je li radila jutarnju ili popodnevnu smjenu. Možemo se složiti da je to puno posla uz činjenicu da je Katarina redovna studentica.

– Ja i vodim sve, ali to su bile prevelike komplikacije da se otvori kafić baš na moje ime. Iz tog razloga je otac otvorio na svoje ime jer on već ima jedan kafić, pa je samo dodao i ovaj. Pitala sam našeg knjigovođu da prebaci sve na mene, ali rekao je da se to ne može jer sam redovni student. Tako da i dalje radim preko student servisa kako ne bih izgubila studentska prava. – govori nam Katarina.

Osim otvaranja obrta i trgovačkog društva čini se da su se neki mladi studenti spremni upustiti i u poljoprivredni sektor. Student novinarstva Roko Kalafatić u procesu je otvaranja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koje će se baviti isključivo uzgojem i preradom chilli papričica za razne umake. Rokovi umaci dolaze iz srca Samobora, a prodavat će se pod imenom Kužina&Co.

– Otvaranje mojeg posla dosta je specifično. Najisplativije je otvarati OPG jer nećemo ulaziti u sustav PDV-a do određene visine prometa, besplatno je, ali zahtijeva znanje o uzgoju i preradi, stvaranje prostorije za preradu i skladišta po HACCP-standardima. Oko otvaranja sam dobio pomoć i manja ulaganja od strane obitelji, ali većinu toga radim sam. Najteži dio bilo je hvatanje uzgoja i procesa fermentacije, kao i stvaranje računice troškova, potencijalnog prometa i nalaženje materijala za preradu koji nisu preskupi. – govori nam mladi poduzetnik.

Studenti koji uspiju započeti svoje poslovanje kroz obrt, trgovačko društvo ili OPG vrlo se brzo suočavaju s financijskim preprekama. Da bi posao funkcionirao, osim što se moraju plaćati doprinosi državi, potrebna su i stalna ulaganja u vlastiti proizvod ili uslugu. Svaki posao na početku zahtjeva puno truda oko stvaranja dobrog imidža i reputacije tvrtke. Ira Pećarević se slaže da je ulaganje za studente prvi pravi problem u poduzetništvu:

– Problem se zapravo tek pojavljuje u trenutku kada morate investirati u proizvodnju vaših proizvoda, a kao student baš i nemate neku ušteđevinu, odnosno kapital koji možete uložiti. Mi smo krenule s malom investicijom koju smo si mogle priuštiti i imale smo sreću da nas je publika vrlo brzo prepoznala i investicija nam se vratila.

Svi naši sugovornici se slažu da poduzetništvo u studentskim danima nije lak posao, ali to nije razlog za odustajanje. Najteži dio je svakako novac, ali uz podršku obitelji, dobru viziju i stalno informiranje, sve je moguće. Nadamo se da će država u budućnosti prepoznati potencijal studenata poduzetnika i pružiti im financijske potpore pomoću kojih će im biti lakše započeti poslovanje.

Članak je nastao u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr, koji udruga Centar za razvoj mladih provodi u partnerstvu s udrugom Pragma, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. Dodijeljeno mu je ukupno 1 400 000 kuna.