Građanski odgoj u Hrvatskoj, iako uveden 2012. godine s ambicijom da oblikuje angažirane i informirane građane, još uvijek nije postao obvezan predmet, dok brojne europske zemlje već prepoznaju njegovu neprocjenjivu vrijednost u obrazovanju – treba li Hrvatska slijediti njihov primjer?

Ove zemlje pokazuju različite pristupe, kako u nogometu, tako i u obrazovanju i suočavaju se s različitim izazovima. No, ipak sve zemlje se suočavaju s značajnim problemima s nezaposlenošću mladih.

Iako je polaganje prijemnog ispita veliki uspjeh, to ne jamči automatski upis na fakultet.

Vlada je unaprjeđenje obrazovne infrastrukture prepoznala kao strateški prioritet Hrvatske.

Na sjednici Vijeća za obrazovanje, mlade, kulturu i sport vodila se rasprava o mobilnosti u obrazovanju, ali i ključnim aspektima uporabe umjetne inteligencije.

Hessen se drži prakse u kojoj roditelji sami biraju školu za svoje dijete, bez obzira na preporuke osnovne škole. Udruga njemačkih učitelja u Hessenu iznijela je argumente protiv tog pristupa.

Neki smatraju da je tužno što mladi i njihovi roditelji prolaze kroz financijske i emocionalne borbe, jer su možda puni ambicija i perspektive, samo da bi na kraju bili razočarani plaćom.

Može li se živjeti (i raditi) bez fakulteta? Dok neki svjedoče o uspjehu i zadovoljstvu u karijeri bez diplome, drugi ističu važnost fakultetskog obrazovanja.

„Živimo u svijetu koji se mijenja svake sekunde, a kad oni (djeca) odrastu u ovom svijetu, to će biti potpuno drugačije mjesto. Moramo biti svjesni ovih tehnologija.“

Sajam je okupio oko 350 izlagača iz Austrije i drugih zemalja, uključujući sveučilišta, tvrtke i druge obrazovne institucije.