Hrvatski učenici loši iz matematike, no iznadprosječno vješti s tehnologijom. A evo i po čemu su najbolji u EU

Europska komisija objavila je izvješće „Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2024. godinu”, pružajući detaljan uvid u stanje obrazovnih sustava diljem Europske unije. Ova analiza prati napredak zemalja članica prema ciljevima strateškog okvira europskog prostora obrazovanja, kombinirajući najnovije podatke s informacijama o nacionalnim politikama.

Kada je riječ o Hrvatskoj, izvješće pokazuje nekoliko pozitivnih pomaka, ali i izazove na koje država još uvijek nailazi. Evo kakvo je stanje u Hrvatskoj.

 

Rast sudjelovanja u ranom i predškolskom obrazovanju, ali još ispod EU prosjeka

Sudjelovanje djece u ranom i predškolskom obrazovanju u Hrvatskoj kontinuirano raste, no i dalje zaostaje za prosjekom Europske unije. U 2023. godini, 29,6 posto djece do tri godine bilo je uključeno u formalnu skrb, što predstavlja porast od 2,1 postotni bod u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj rast približava Hrvatsku nacionalnom cilju za 2030. godinu, koji iznosi 29,9 posto. U posljednjem desetljeću, stopa sudjelovanja djece do tri godine povećala se za značajnih 18,6 postotnih bodova. Također, stopa sudjelovanja djece u dobi od 3 godine do početka osnovnoškolskog obrazovanja u 2022. godini iznosila je 83,5 posto, što je za 5,7 postotnih bodova više nego prethodne godine. Iako se stopa još uvijek nalazi ispod EU prosjeka (93,1 posto), od 2013. godine do danas povećala se za gotovo 16 postotnih bodova.

Iako raste broj djece koja sudjeluju u ranom i predškolskom obrazovanju, još uvijek postoji značajan manjak odgojitelja, što predstavlja prepreku za daljnji napredak. Prema ažuriranim podacima, za postizanje ciljeva za 2030. godinu potrebno je zaposliti čak 7 tisuća dodatnih odgojitelja. Kako bi se to ostvarilo, potrebno je povećati broj osoba koje završavaju studijske programe za odgojitelje, kao i uvesti hitne mjere zapošljavanja.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja omogućilo je zapošljavanje učitelja kao odgojitelja, pod uvjetom da završe program prekvalifikacije u roku od dvije godine. Unatoč povećanju broja odgojitelja, koji su se povećali za gotovo 2 tisuće u razdoblju od 2020. do 2023. godine, podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuju da manjak odgojitelja i dalje ostaje veliki izazov.
 

Slabi rezultati hrvatskih učenika u matematici

Trećina svih učenika u Hrvatskoj, a gotovo polovica učenika u nepovoljnom položaju, ostvaruju loše rezultate u matematici. Stopa slabih rezultata i dalje je visoka – 32,9 posto u Hrvatskoj, što je iznad prosjeka EU-a koji iznosi 29,5 posto. Najveći postotak slabih rezultata prisutan je među učenicima u nepovoljnom položaju, gdje čak 47,8 posto učenika ne postiže zadovoljavajuće rezultate.

Rezultati PISA istraživanja pokazuju da je jedan od razloga loših rezultata činjenica da se učenici u školama najčešće podučavaju formalnoj, a ne primijenjenoj matematici. Također, 70 posto hrvatskih učenika koji imaju slabije rezultate iz matematike, pohađaju dodatnu privatnu nastavu, što sugerira da obrazovni sustav ne zadovoljava njihove potrebe. Slabi rezultati također mogu biti povezani s nedostatkom nastavnih sati, kao i manjkom kvalificiranih učitelja matematike i fizike.

Iako postoji napredak u prirodoslovnim predmetima, gdje je od 2018. zabilježen porast najboljih rezultata za 1,8 postotnih bodova, Hrvatska još uvijek ima manji udio učenika koji postižu najbolje rezultate u odnosu na prosjek EU-a, kako u matematici (5,9 posto u odnosu na 7,9 posto) tako i u čitanju (4,2 posto u odnosu na 6,5 posto). Pored toga, razlike u postignućima među spolovima i dalje su prisutne – dječaci su bolji u matematici, dok djevojčice ostvaruju bolje rezultate u čitanju.

Na polju STEM karijera, interes učenika raste, ali i dalje postoje rodni stereotipi. Dječaci se uglavnom odlučuju za informatičke i inženjerske studije, dok djevojčice preferiraju biomedicinu i zdravstvo, iako zajednički imaju interes za prirodne znanosti i matematiku. Osim toga, mladi u Hrvatskoj pokazuju iznadprosječne digitalne vještine u odnosu na ostatak EU-a, s 90,29 posto učenika u dobi od 16 do 19 godina koji posjeduju osnovne ili iznadprosječne digitalne vještine.
 

Najmanje učenika koji ponavljaju razred u EU 

Hrvatski obrazovni sustav pokazuje značajan napredak u smanjenju utjecaja socioekonomskog statusa na obrazovne rezultate učenika u usporedbi s prosjekom EU-a. Osim toga, broj učenika koji ponavljaju razred je najniži u EU-u, samo 1,2 posto, dok se manji broj učenika napušta školovanje prije vremena – 2 posto učenika, što je također najniži postotak u EU-u.
 

„Stopa ponavljanja razreda najniža je u EU-u: samo 1,2 posto učenika ponavlja razred, i to se u pravilu događa samo jedanput, u višim razredima osnovne i u srednjim školama.”, stoji u izvješću.

Iako postoje pozitivni pomaci u stvaranju jednakih mogućnosti, neki problemi, poput pristupa školama i dodatnih troškova za učenike iz nepovoljnijih obitelji, i dalje ostaju. Na primjer, prijevoz do škole nije dostupan svim učenicima, a materijali i aktivnosti ponekad nisu pristupačni onima u nepovoljnom položaju. Dodatno, problem predstavlja i visoka zastupljenost učenika iz nepovoljnih socioekonomskih slojeva u trogodišnjim strukovnim školama, što im otežava pristup državnoj maturi i visokim školama.
 

Hrvatska poboljšava strukovno obrazovanje, ali izazovi ostaju

Hrvatska nastavlja unaprjeđivati strukovno obrazovanje i osposobljavanje (SOO), ostvarujući jedan od najvećih udjela učenika u strukovnim programima u EU-u, s 70,5 posto upisanih u 2022. godini, dok je prosjek EU-a bio 54,2 posto. Međutim, stopa zaposlenosti osoba sa završenim strukovnim obrazovanjem i dalje je ispod europskog prosjeka (70 posto u odnosu na 81 posto).

U području visokog obrazovanja, udio mladih od 25 do 34 godina s visokim obrazovanjem raste, dosegnuvši 38,8 posto u 2023. godini, no još uvijek je ispod EU prosjeka (43,1 posto). Znatne su regionalne razlike, s višim postotkom u Zagrebu (58,4 posto) u odnosu na Panonsku regiju (26,7 posto). Također, stopa zapošljavanja mladih diplomiranih osoba iznosi 84,4 posto, ali je i dalje ispod europskog prosjeka (87,7 posto).

Izvješće se osvrće i na obrazovanje odraslih, koje u Hrvatskoj ostaje slaba točka. Sudjelovanje odraslih u obrazovnim programima iznosilo je svega 23,3 posto u 2022., što je znatno ispod prosjeka Europske Unije (39,5 posto).