Kako u odnosu na naše EURO protivnike stojimo u „utakmici” ulaganja u obrazovanje i (ne)zaposlenost mladih?

Hrvatska se na ovom Europskom prvenstvu našla u skupini B, sa Španjolskom, Italijom i Albanijom, a dok se čeka rasplet na nogometnom terenu, zanimljivo je promatrati Hrvatsku i zemlje s kojima igramo na EURU u kontekstu ulaganja u obrazovanje i (ne)zaposlenosti mladih ljudi.
 

Prema posljednjim podatcima, Hrvatska troši 4,2 posto BDP-a na obrazovanje, što je ispod prosjeka Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) od 5,1%. Na svim razinama obrazovanja, Hrvatska godišnje troši oko 7 599 eura po redovnom studentu. 

Što se tiče nezaposlenosti, ona se često istražuje odvojeno od općenite nezaposlenosti jer je obično veća od nezaposlenosti u starijim dobnim skupinama. Eurostat i članice Europske unije stoga koriste pokazatelj koji se zove „omjer nezaposlenosti mladih”. Izračunava se tako da se broj nezaposlenih osoba u dobi od 15 do 24 godine podijeli s ukupnim brojem stanovnika iste dobne skupine.

Nastavno na to, prema sezonski prilagođenoj stopi nezaposlenosti mladih u zemljama članicama Europske unije za kolovoz 2023. godine, Hrvatska je zauzela visoko osmo mjesto. Odnosno nezaposlenost mladih iznosila je 19,25 posto u 2023. godini, što je dosta visoko, ali još uvijek niže od povijesno zabilježene nezaposlenosti mladih od 30,8 posto.
 

U Španjolskoj su godišnji javni rashodi za obrazovanje u 2020. dosegli oko 59,772 milijuna eura odnosno, 4,89 posto BDP-a. Najviše se ulagalo na predškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje (29,7 posto), odnosno 29,3 posto na srednje i strukovno te 14,8 posto na sveučilišno. Na svim razinama, od primarnog do tercijarnog obrazovanja, Španjolska troši oko 10 371 eura godišnje po ekvivalentu redovnog studenta. 

Međutim, Španjolska je vodeća zemlja u nezaposlenosti mladih. U kolovozu 2023. sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti mladih u Španjolskoj iznosila je 26,8 posto. U državi je 42 posto nezaposlenih u dobi od 16 do 19 godina, 26 posto u dobi od 20 do 24 godine te 15,6 posto nezaposlenih u dobi od 25 do 29 godina. Ovaj problem posebno je izražen na jugu zemlje, pa je tako stopa nezaposlenosti u Andaluziji iznosila 19% u zadnjem kvartalu 2023. godine.
 

Italija troši oko 4% BDP-a na obrazovanje, s godišnjom potrošnjom po studentu od 10 663,56 eura. Izdaci po studentu su jednaki prosjeku OECD-a od 27% BDP-a po stanovniku. Slično Španjolskoj, i Italija ima problema s nezaposlenošću mladih, pa se našla na petom mjestu država s najvećom stopom nezaposlenosti mladih među državama članicama Europske unije u kolovozu 2023. godine. Točnije, u ožujku 2024. godine stopa nezaposlenosti mladih u Italiji iznosila je 22,8 posto, što je ipak nešto niže od dugoročnog prosjeka od 28,58 posto, ali i dalje zabrinjavajuće.
 

Jedina država u skupini B koja nije članica Europske unije, za obrazovanje je 2023. godine izdvojila 3,6 posto BDP-a, što je povećanje od 3,2 posto u odnosu na 2018. godinu. Trošak po djetetu je oko 900 američkih dolara, što je značajno niže od prosjeka OECD-a. Mladi u Albaniji imaju višu stopu nezaposlenosti od svih drugih dobnih skupina. Tijekom 2021. godine stopa nezaposlenosti mladih iznosila je 27,1 posto, otprilike dvostruko više od stope nezaposlenosti za cjelokupno stanovništvo u dobi od 15 godina. Nezaposlenost mladih ipak je pala posljednjih godina, iako je došlo do blagog pogoršanja 2021. godine.