Međunarodna konferencija o zaštiti stanovništva od masovnih zločina: Hrvatska primjer svim zemljama, UN i njegove članice riskiraju gubitak vjerodostojnosti

UN i njegove države članice riskiraju gubitak vjerodostojnosti, a Hrvatska je vodeća zemlja u pokretanju procesuiranja ratnih zločina, neke su od ključnih poruka međunarodne konferencije o načelu odgovornosti država i međunarodne zajednice za zaštitu stanovništva od masovnih zločina (R2P - „The Responsibility of States and the International Community to Protect Population from Atrocity Crimes“), održane u organizaciji Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i partnera Inter University Centre Dubrovnik (IUC). Vezano uz ratne zločine, genocid, etničko čišćenje i zločine protiv čovječnosti, načelo R2P, usvojeno 2005., posebno je aktualno u jeku buktećih sukoba u Gazi i Ukrajini.

Domaći i međunarodni znanstvenici, predstavnici UN-a, ministarstava (među njima i ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan), predstavnici diplomatskog zbora i Hrvatskoga sabora te institucija za zaštitu ljudskih prava okupili su se povodom 20. obljetnice usvajanja završnog dokumenta Svjetskog summita o spomenutom načelu, nastalom kao odgovor na neuspjehe međunarodne zajednice u sprječavanju masovnih zločina. Na važnost provođenja načela, upozorio je član Odbora za ljudska prava UN-a, prof. dr. sc. Ivan Šimonović.

„Imamo više sukoba nego ikada od Drugoga svjetskog rata, više žrtava u tim sukobima nego ikada prije. Zločini protiv čovječnosti sve su učestaliji, a budućnost načela R2P ovisi o tome hoće li se učinkovitije provoditi ili će postati marginalizirano. UN i njegove države članice riskiraju gubitak vjerodostojnosti, ne poduzmu li konkretne korake za njegovo provođenje, a podjele u Vijeću sigurnosti UN-a, osobito među stalnim članicama, smanjuju šanse za pravovremenu i odlučnu reakciju na masovne zločine i zaštitu. Dok se ne prevladaju trenutačne prepreke, izuzetno je važno usmjeriti se na prevenciju zločina, i strukturnu i operativnu, te iskoristiti druge organe UN-a za nadomještanje neaktivnosti Vijeća sigurnosti“, naglasio Šimonović.

 

„Hrvatska snažno podržava jačanje nacionalnih strategija za prevenciju zločina i razvoj institucija za ljudska prava u svrhu sprječavanju zločina. Ponosni smo na svoj doprinos u ovom području, uključujući sudjelovanje u Komisiji za izgradnju mira i Grupi prijatelja R2P. Bili smo inicijator i jedna od prvih zemalja koje su usvojile drugu Rezoluciju Opće skupštine UN-a o R2P, a inicijative i aktivnosti unutar UN-a znatno su pridonijele širenju i jačanju samog načela u Hrvatskoj. Zbog svoje nedavne ratne prošlosti, Hrvatska, kao vodeća zemlja u pokretanju procesuiranja ratnih zločina, primjer je svim zemljama koje se suočavaju sa zločinima protiv čovječnosti“ izjavio je ministar Habijan uoči panela „The Principle of the Responsibility to Protect Population from Atrocity Crimes (R2P)“ na kojem su sudjelovali prof. dr. sc. Ivan Šimonović i Nj.E. Charlotte van Baak, veleposlanica Kraljevine Nizozemske u RH.

 

„Današnji svijet izgleda dramatično drukčije nego prije 20 godina, kada je R2P jednoglasno usvojen. Danas živimo u sve nestabilnijem svjetskom poretku u kojem je sprječavanje i procesuiranje zločina i dalje izazov – a izazovi su veći i složeniji nego ikad prije. Sprječavanje zločina protiv čovječnosti zajednička je odgovornost svih nas. Činjenica da R2P tijekom posljednjih 20 godina nije spriječio zločine ne smije nas obeshrabriti. Naprotiv, to treba biti poziv na akciju – da učimo iz prošlosti te da reagiramo bolje i ranije na rane znakove upozorenja“, poručila je veleposlanica Nj.E. Charlotte van Baak.

Prodekan Pravnog fakulteta, doc. dr. sc. Mario Krešić, istaknuo je kako je iznošenje načela R2P u Zaključnom dokumentu Svjetskog summita do temelja preobrazilo međunarodni poredak. 

„Uključivanjem R2P u službenu UN doktrinu, Summit 2005. godine poslao je poruku da teška kršenja ljudskih prava mogu zahtijevati kolektivan odgovor međunarodne zajednice, jačajući tako globalnu predanost zaštiti civila. U svrhu održavanja vitalnosti ovog ključnog načela, danas ćemo raspraviti što je potrebno učiniti kako bi se osigurala njegova vitalnost, istražiti na koji ga način države mogu ojačati na međunarodnoj razini, ali i kako nacionalne politike mogu unaprijediti ljudska prava i poboljšati otpornost prema masovnim zločinima – prijetnjama od kojih nijedna država nije imuna“, zaključio je Krešić. 

U sklopu programa, u ulozi panelista našli su se i prof. dr. sc. Davorin Lapaš (Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu), doc. dr. sc. Petra Perišić (Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci), asist. prof. dr. sc. Rutvica Rusan Novokmet, (Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu), doc. dr. sc. Sunčana Roksandić (Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu), dr. sc. prof. i predsjednička suradnica Anja Matwijkiw (Indiana University) te doc. dr. sc. Jakob v. H. Holtermann (Pravni fakultet Sveučilišta u Kopenhagenu).

Konferenciju su svojim dolaskom uveličali visoki uzvanici Nj.E. Richard Mason Rodgers, veleposlanik Australije, Nj.E. William Jean M. de Baets, veleposlanik Belgije, Nj.E. Milan Hovorka, veleposlanik Češke Republike, Nj.E. nadbiskup msgr. Giorgio Lingua, apostolski nuncij Svete Stolice, Nj.E. Wendy Dorman-Smith, veleposlanica Irske, Nj.E. Paolo Trichilo, veleposlanik Italije, Nj.E. Hana Kováčová, veleposlanica Slovačke, Nj.E. Maria Manuel Quintela Batista Durão, veleposlanica Portugala, Weronika-Leokadia Staniec-Porczyk, zamjenica šefa misije Poljske, Jerónimo Fuentes Candau zamjenik šefa misije Španjolske te predstavnici veleposlanstava Kine, Mađarske, Slovenije, Švedske i Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.