Hrvatska iznad prosjeka EU-a po izloženosti dezinformacijama: mladi se najčešće informiraju na Facebooku
„Edukacija o medijskoj pismenosti, vještine kritičkog razmišljanja i alati za prepoznavanje lažnih vijesti i manipulacija nisu više samo dodatak u životima mladih, već temeljna vještina za preživljavanje u 21. stoljeću.“
„Edukacija o medijskoj pismenosti, vještine kritičkog razmišljanja i alati za prepoznavanje lažnih vijesti i manipulacija nisu više samo dodatak u životima mladih, već temeljna vještina za preživljavanje u 21. stoljeću.“
Najnovije istraživanje Europskoga parlamenta – Flash Eurobarometer FL013EP otkriva zabrinjavajući trend među mladima u Hrvatskoj: dok se većina informira putem društvenih mreža, istovremeno priznaju da su redovito izloženi lažnim vijestima i dezinformacijama.
Čak 48 posto mladih u Hrvatskoj navodi društvene mreže – poput Instagrama, TikToka ili Facebooka – kao jedan od tri glavna izvora informacija o političkim i društvenim temama. Time Hrvatska nadmašuje prosjek Europske unije, koji iznosi 42 posto. Tradicionalna televizija nalazi se tek na drugom mjestu, s 40 posto udjela. Zanimljivo, dok je u većini zemalja EU-a Instagram preuzeo vodstvo (47%), u Hrvatskoj je Facebook i dalje dominantan – koristi ga 54 posto mladih, ispred YouTubea (35%), Instagrama (33%) i TikToka (28%).
Četiri od deset mladih redovito izloženo dezinformacijama
Podaci Eurobarometra otkrivaju da je Hrvatska pri vrhu po izloženosti dezinformacijama. Gotovo svaki peti mladi (19%) kaže da je vrlo često bio izložen lažnim vijestima u posljednjih tjedan dana, dok ih dodatnih 22 posto to priznaje često. Zbrojeno, čak 41 posto mladih u Hrvatskoj smatra da su redovito izloženi dezinformacijama – znatno iznad europskog prosjeka od 31 posto. Samo 7 posto ispitanika iz Hrvatske tvrdi da s takvim sadržajem nikada nije imalo doticaja.
Posljedice informacijskog kaosa vide se i u političkom ponašanju mladih. Među onima koji nisu izašli na izbore za Europski parlament, 24 posto mladih Hrvata navelo je da nisu imali dovoljno informacija za donošenje odluke – što je osjetno više od prosjeka EU-a (16%). Uz to, 18 posto ispitanih nije pronašlo kandidata koji bi predstavljao njihove stavove, a 13 posto općenito ne vjeruje političarima – stavove koje, prema istraživanjima, dezinformacijske kampanje često dodatno potiču.
Unatoč digitalnim izazovima, glavne brige mladih u Hrvatskoj ostaju ekonomske. Na vrhu liste prioriteta koje bi Europska unija trebala rješavati nalaze se rast cijena i troškovi života (41%) te ekonomska situacija i zapošljavanje (41%). Slijede socijalna zaštita i pristup zdravstvenoj skrbi (37%).
„Podaci Eurobarometra kristalno jasno ocrtavaju izazov pred kojim stojimo. Mladi su online. Tamo traže odgovore na svoja ekonomska i društvena pitanja. Međutim, na tim istim platformama izloženi su stalnoj paljbi dezinformacija , što dovodi do informacijskog vakuuma i nepovjerenja“, poručuju iz Centra za sigurniji internet, koji ističe da je ključno jačati digitalnu otpornost i medijsku pismenost.
„Edukacija o medijskoj pismenosti, vještine kritičkog razmišljanja i alati za prepoznavanje lažnih vijesti i manipulacija nisu više samo dodatak u životima mladih, već temeljna vještina za preživljavanje u 21. stoljeću. “, poručuju iz Centra.
