Izazovi digitalnog utjecaja na mlade: „Oni danas identitete, prijateljstva i emocije oblikuju u okruženjima kojima upravljaju algoritmi”

Na Sveučilištu u Zadru u četvrtak, 21. svibnja svečano su otvoreni XXV. Dani psihologije, međunarodni znanstveno-stručni skup u organizaciji Odjela za psihologiju, koji tradicionalno okuplja znanstvenike, stručnjake, nastavnike, istraživače i studente iz Hrvatske i inozemstva. Razgovaralo se o sve snažnijem utjecaju tehnologije i digitalnih platformi na mlade, posebno na način na koji oblikuju identitet, odnose, komunikaciju i svakodnevne navike.

„Tehnološki napredak donio je iznimne mogućnosti komunikacije, učenja i globalne povezanosti. Istodobno je, međutim, otvorio i nove psihološke, društvene i etičke izazove. Jedan od najvažnijih među njima jest rastuća ovisnost o digitalnim tehnologijama i sve rašireniji fenomen paralelne prisutnosti – osobito među djecom i mladima – istodobnoga boravka u fizičkom i virtualnom okruženju. Takav dvostruki način postojanja iz temelja preoblikuje ljudsku interakciju. Digitalni prostori često potiču fragmentaciju pozornosti, površnu komunikaciju, emocionalno udaljavanje i smanjenu sposobnost trajne međuljudske povezanosti. Mladi danas izgrađuju identitete, prijateljstva i emocionalna iskustva unutar okruženja kojima upravljaju algoritmi, stalni podražaji i neprekidna povezanost. Posljedično, odnosi u fizičkoj stvarnosti mogu postati krhkiji, empatiju je sve teže razvijati, a istinski dijalog sve je rjeđi.”, rekao je u pozdravnoj riječi rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić.

 Sudionicima su se obratili i predsjednik Hrvatskog psihološkog društva Josip Lopižić te predsjednica Županijske skupštine Ingrid Melada.
 

„Zadatak psihologa nipošto nije lagan, osobito u današnje vrijeme kada se suvremeni svijet suočava s nizom izazova koji uvelike utječu na pojavu brojnih emocionalnih poteškoća, posebice kod djece i mladih. Vaš rad postaje sada još važniji jer bez stabilnog pojedinca društvo u cjelini postaje destabilizirano”, poručila je Melada.

 Sudionicima skupa obratila se i državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Zrinka Mužinić Bikić, inače i nekadašnja studentica psihologije na zadarskom sveučilištu.
 

„Danas svjedočimo brzom razvoju umjetne inteligencije i digitalnih tehnologija koje mijenjaju način na koji učimo, radimo i komuniciramo. Međutim, tehnologija, koliko god bila napredna, ne može zamijeniti ljudske odnose. Algoritmi mogu prepoznati obrasce, ali ne mogu razumjeti osjećaje, životne okolnosti i ljudske potrebe. Upravo zato uloga stručnjaka koji znaju slušati, razumjeti i pružiti podršku ostaje nezamjenjiva”, rekla je Mužinić Bikić.

Izaslanica Predsjednika Republike Jadranka Žarković, savjetnica za odgoj i obrazovanje, podsjetila je na krizne situacije prošlih godina, od pandemijskih restrikcija i posljedica potresa do otvaranja ratnih zona. Svijet kakav smo poznavali mijenja svoje kulture, nemir i nesigurnost su konstanta, kao i medijski naslovi o porastu vršnjačkog nasilja u obitelji, rješavanju konflikata oružjem i ostalim uznemirujućim sadržajima.
 

„Današnja generacija odrasta u svijetu koji se neprestano mijenja i u kojem donedavno garantirana sigurnost i stabilnost više ne postoje. Posebno je zabrinjavajući porast svih vrsta nasilja među mladima, ne samo fizičkog nego i putem društvenih mreža. Nastavnici i roditelji moraju se ubrzano upoznati s dinamičnim digitalnim svijetom koji osim svoje dobrobiti nosi i brojne opasnosti za djecu i mlade. U takvim okolnostima potrebno je razvijati otpornost pojedinaca i obitelji na izazove današnjice koji izravno ili neizravno utječu na mentalno zdravlje. Posebno je važno provoditi kontinuirane programe psihološke edukacije kako bismo iskorijenili stigmu narušenog mentalnog zdravlja te educirali djecu, mlade ljude i mlade obitelji o ranim znacima upozorenja. Stabilno mentalno zdravlje nije individualna želja, već odgovornost i kolektivni cilj zrelog i stabilnog društva”, istaknula je Žarković.