Cilj istraživanja je prikupiti podatke o postojećim kapacitetima škola za provedbu profesionalnog usmjeravanja, ali i utvrditi potrebe školskih stručnih suradnika kada je riječ o stručnom usavršavanju i daljnjem razvoju podrške u ovom području.

Istraživanja pokazuju da odgovor nije isti za sve.

Zašto se to događa i što se zapravo zbiva u našem mozgu?

Brojka od 21 dana može zvučati motivirajuće, ali nije čarobna granica nakon koje se sve mijenja preko noći.

Prema istraživanju, glazba može “obojiti” naša sjećanja emocijama koje nisu bile prisutne u trenutku kada se događaj zbio.

Zijevamo prije spavanja i nakon spavanja, zijevamo kad nam je dosadno ili kad smo premalo stimulirani. Nekad zijevamo i u neprimjerenim situacijama, kao što su važni i stresni događaji.

Istraživači s njemačkih Sveučilišta Heidelberg i Sveučilišta Kölna koristili su magnetsku rezonanciju (MRI) i psihološke testove, kako bi analizirali učinke mobitela na moždane aktivnosti prije i nakon perioda smanjenog korištenja.

Rezultati istraživanja koje je proveo Ian Deary, direktor Centra za kognitivnu epidemiologiju i starenje sa Sveučilišta u Edinburghu, i više su nego zanimljivi. 

„Obrazovanje otvara karijerne mogućnosti, povećava samostalnost i mijenja ono što tražimo u partneru, kada smo spremni za obveze i hoćemo li se uopće vjenčati.“

Studija, nazvana „Frankly, We Do Give a Damn”, zajednički je rad istraživača Sveučilišta Cambridgea, Sveučilišta Stanforda, Sveučilišta znanosti i tehnologije iz Hong Konga te Sveučilišta u Maastrichtu.