LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
glazba utječe na način na koji pamtimo događaje

Slušate glazbu dok se prisjećate prošlih događaja? Vaše sjećanje možda nije isto nakon toga

Prema istraživanju, glazba može “obojiti” naša sjećanja emocijama koje nisu bile prisutne u trenutku kada se događaj zbio.

Prema istraživanju, glazba može “obojiti” naša sjećanja emocijama koje nisu bile prisutne u trenutku kada se događaj zbio.

Nije slučajno da određene trenutke iz života pamtimo upravo kroz glazbu – ona ne samo da budi uspomene, nego ih može i oblikovati. Pokazalo je to istraživanje znanstvenika s Georgia Institute of Technology, koje otvara važno pitanje o povezanosti glazbe, emocija i pamćenja.

Studiju je vodila psihologinja Yiren Ren zajedno s mentorom Thackeryjem Brownom te stručnjakinjama sa Sveučilišta Colorado Boulder, Sophijom Mehdizadeh i Grace Leslie. Istraživanje je analiziralo kako glazba utječe na način na koji ljudi pamte događaje te kako može promijeniti njihovu emocionalnu interpretaciju sjećanja.

Zašto zijevamo? Znanost ima odgovor



U eksperimentu je primijenjen trodnevni test pamćenja. Prvog dana sudionici su učili kratke, emocionalno neutralne priče. Drugog dana prisjećali su ih se dok su istodobno slušali pozitivnu glazbu, negativnu glazbu ili u potpunoj tišini. Trećeg dana ponovno su ih prizivali u sjećanje, ali bez glazbene podloge. Tijekom drugog dana, dok su sudionici bili izloženi glazbi, znanstvenici su pratili moždanu aktivnost pomoću funkcionalne magnetske rezonancije (fMRI). Rezultati su pokazali pojačanu aktivnost u amigdali, dijelu mozga zaduženom za emocije, te u hipokampusu, koji ima ključnu ulogu u učenju i pamćenju.

Samo tri dana bez mobitela mogu pokrenuti promjene u mozgu, tvrde istraživači


Zanimljivo je da su sudionici koji su slušali emotivnu glazbu tijekom prisjećanja neutralnih priča češće tim pričama pridodavali emocionalne elemente koji izvorno nisu postojali. Znanstvenici su također zabilježili promjene u komunikaciji između dijelova mozga zaduženih za emocije i vizualnu obradu informacija. Drugim riječima, glazba može “obojiti” naša sjećanja emocijama koje nisu bile prisutne u trenutku kada se događaj zbio.

Prema istraživanju, glazba bi se mogla koristiti kao dio terapije kod mentalnih teškoća. Posebno se naglašava potencijal primjene u terapiji osoba koje pate od depresije, posttraumatskog stresnog poremećaja i drugih mentalnih poteškoća, gdje bi pažljivo odabrana glazba mogla pomoći u ublažavanju negativnih sjećanja.

IZVOR: SPRINGER NATURE LINK / NEW YORK POST
FOTO: MAGNIFIC / ILUSTRACIJA