Što rezultati istraživanja govore o pušačima?
Rezultati istraživanja koje je proveo Ian Deary, direktor Centra za kognitivnu epidemiologiju i starenje sa Sveučilišta u Edinburghu, i više su nego zanimljivi.
Rezultati istraživanja koje je proveo Ian Deary, direktor Centra za kognitivnu epidemiologiju i starenje sa Sveučilišta u Edinburghu, i više su nego zanimljivi.
Rezultati istraživanja koje je proveo Ian Deary, direktor Centra za kognitivnu epidemiologiju i starenje sa Sveučilišta u Edinburghu, i više su nego zanimljivi.
Istraživanje je provedeno na skupini ljudi rođenih 1936. godine, i to onih poznatih istraživačima jer su sudjelovali u škotskom istraživanju mentalnih procesa 1947.
Cilj eksperimenta na toj skupini bio je dokazati kako pušenje od mlađe dobi, pa i kroz zrelu dob, dovodi do negativnih posljedica u poodmakloj životnoj dobi.
Deary je utvrdio kako je ključni dio mozga zadužen za mišljenje manji kod pušača nego kod onih koji ne puše. Nadalje, potvrđeno je kako pušenje ima utjecaj na sve mentalne aktivnosti, i to uz onaj koji ostavlja na srcu i plućima.
Također, na uzorku 73-godišnjaka utvrdili su da je kora mozga tanja kod onih koji redovno konzumiraju ili su konzumirali cigarete.
Ipak, nije sve tako crno. Ono što je također eksperimentalno dokazano jest činjenica da oni koji su prestali pušiti prije, primjerice nekoliko godina ili mjeseci, imaju znatno deblju koru mozga od onih koji su prestali tek prije tjedan ili dva. Znanstvenici još nisu sigurni kako se mozak obnavlja te su zbog toga potrebna daljnja istraživanja.
