„Frankly, We Do Give a Damn”
Psovanje nije (nužno) loše: ljudi koji psuju su iskreniji, tvrdi znanost
Studija, nazvana „Frankly, We Do Give a Damn”, zajednički je rad istraživača Sveučilišta Cambridgea, Sveučilišta Stanforda, Sveučilište znanosti i tehnologije iz Hong Konga te Sveučilišta u Maastrichtu.

Studija, nazvana „Frankly, We Do Give a Damn”, zajednički je rad istraživača Sveučilišta Cambridgea, Sveučilišta Stanforda, Sveučilište znanosti i tehnologije iz Hong Konga te Sveučilišta u Maastrichtu.
Psovanje se obično smatra društveno neprihvatljivim, no provedeno istraživanje sugerira da osobe koje češće koriste psovke zapravo mogu biti iskrenije i pouzdanije od onih koji se drže konzervativnog rječnika. Studija, nazvana Frankly, We Do Give a Damn, zajednički je rad istraživača Sveučilišta Cambridgea, Sveučilišta Stanforda, Sveučilište znanosti i tehnologije iz Hong Konga te Sveučilišta u Maastrichtu.
Iskrenost i emocije povezane s psovanjem
Istraživači su analizirali kako psovanje korelira s iskrenošću, polazeći od pretpostavke da se ljudi koji govore istinu češće izražavaju emocionalno – a emocije često uključuju psovke.
„Psovanje se može smatrati oblikom kršenja društvenih normi, no istovremeno je i način izražavanja autentičnih osjećaja.” – stoji u studiji.
Kako bi testirali svoju hipotezu, znanstvenici su istraživanje proveli kroz tri različite metode. Prvi dio eksperimenta uključivao je 276 sudionika u laboratorijskom okruženju. Sudionici su trebali napisati popis psovki koje najčešće koriste, onih koje izbjegavaju u javnosti, ali ih privatno koriste, te opisati kontekste u kojima ih koriste. Nakon toga, odgovarali su na upitnik koji je procjenjivao njihovu sklonost poštenom ili nepoštenom ponašanju u svakodnevnim situacijama. Rezultati su pokazali da su oni koji su slobodnije koristili psovke bili skloniji iskrenosti i rjeđe su pribjegavali lažima kako bi izbjegli neugodne situacije.
Drugi dio istraživanja analizirao je ponašanje korisnika na Facebooku. Pomoću aplikacije myPersonality, u kojoj je sudjelovalo više od 153 000 ljudi, znanstvenici su analizirali način na koji ispitanici koriste jezik u svojim statusima. Algoritam Linguistic Inquiry and Word Count (LIWC) identificirao je neiskrene objave na temelju izbora riječi. Istraživanje je pokazalo da su osobe koje rjeđe psuju imale veći postotak neiskrenih objava, dok su oni koji su slobodnije koristili psovke pokazivali veću konzistentnost u izražavanju i iskrenosti.
Konačni dio analize usporedio je upotrebu psovki i razinu integriteta u različitim saveznim državama SAD-a. Rezultati su pokazali da su države u kojima se češće psuje – poput Floride, Kalifornije i Iowe – imale višu razinu iskrenosti među stanovnicima.
Psovanje ne znači biti dobar, ali znači biti iskren
Unatoč nalazima koji povezuju psovanje s većom iskrenošću, autori studije naglašavaju da to ne znači da su osobe koje psuju nužno i ljubaznije. Primjerice, mnogi koriste psovke iz ljutnje, a takvo izražavanje može biti neugodno za okolinu. Međutim, kada osoba psuje, vrlo je vjerojatno da iskreno izražava svoje emocije.
Iako društvene norme psovanje često stavljaju u negativan kontekst, ova studija otvara pitanje može li upotreba izražajnog jezika zapravo biti odraz autentičnosti. Dakle, sljedeći put kada netko opsuje, možda to ne treba odmah smatrati lošim ponašanjem – moguće je da samo iskreno govori ono što misli.
OZNAKE:
IZVOR:
SAGE JOURNALS
FOTO:
FREEPIK / ILUSTRACIJA