Više od 40 tisuća djece iz EU sudjelovalo u velikom istraživanju: žele da ih se više sluša pri donošenju odluka

Više od 41 tisuće djece iz svih 27 država članica Europske unije sudjelovalo je u velikom istraživanju o provedbi Europskog jamstva za djecu, a rezultati jasno pokazuju – napredak postoji, ali pristup ključnim uslugama i dalje nije jednak za sve.

Istraživanje je provedeno između 17. listopada i 8. prosinca 2025. putem online ankete, uz dodatne intervjue i fokusne grupe, u okviru EU Platforme za sudjelovanje djece. Sudjelovalo je ukupno 41.736 djece u dobi od 8 do 17 godina.

Nejednak pristup unatoč napretku

Djeca prepoznaju da su obrazovanje, zdravstvo, stanovanje i prehrana u velikoj mjeri dostupni, no naglašavaju da stvarni pristup često ovisi o financijskim mogućnostima obitelji, podršci odraslih i sustavu.

Obrazovanje se doživljava kao temelj uključivosti, ali brojni učenici ističu kako ih troškovi izvannastavnih aktivnosti ograničavaju. Uz to, upozoravaju na pritisak zbog ispita, vršnjačko nasilje i nedostatnu podršku djeci s teškoćama. Slično je i u zdravstvu – dok ga djeca povezuju s općom dobrobiti, iskustva su neujednačena. Kao najveće prepreke navode duge liste čekanja, visoke troškove, udaljenost usluga te nedostatak podrške za mentalno zdravlje.

Siguran dom djeca vide kao osnovu stabilnosti, no dio njih suočava se s lošim uvjetima stanovanja, nesigurnošću i visokim troškovima. Ni pristup kvalitetnoj hrani nije jednak. Djeca upozoravaju na visoke cijene, ograničenu dostupnost školskih obroka i neujednačenu kvalitetu hrane, što utječe i na to hoće li je uopće konzumirati.

Sudionici istraživanja jasno ističu da siromaštvo, diskriminacija i odnos odraslih značajno utječu na njihovu uključenost u društvo. Mnogi su govorili o osjećaju isključenosti i stigmatizacije te naglasili koliko su važni povjerenje, podrška i – da ih se sluša.

 

„Slušajte nas – i djelujte“

Preporuke djece iz svih zemalja bile su iznenađujuće ujednačene. Prije svega, traže smanjenje troškova kako bi pristup obrazovanju, zdravstvu, stanovanju i hrani bio stvarno dostupan svima, a ne uvjetovan prihodima obitelji. Naglašavaju i potrebu za bržim i učinkovitijim uslugama – posebno u zdravstvu i mentalnoj podršci – jer čekanja dodatno produbljuju nejednakosti. Djeca također traže sigurnije okruženje bez nasilja i diskriminacije, uz poštovanje privatnosti i dostojanstva, kao i konkretnu i stalnu podršku za najranjivije skupine.

Posebno ističu ulogu škola, koje vide kao ključna mjesta ne samo za obrazovanje, već i za prevenciju, podršku i pristup osnovnim uslugama – pod uvjetom da su dostupni stručnjaci poput psihologa, pedagoga i medicinskog osoblja.

Možda najvažnija poruka koju djeca šalju odnosi se na sudjelovanje u donošenju odluka. Ne žele da ih se samo formalno pita za mišljenje, već da njihovi stavovi imaju stvaran utjecaj. Kako poručuju, sudjelovanje mora biti smisleno, uključivo i vidljivo u konkretnim promjenama.

Rezultati ovog istraživanja trebali bi poslužiti Europskoj komisiji kao važan alat u daljnjem unapređenju Europskog jamstva za djecu – ali i kao podsjetnik da su glasovi djece ključni za stvaranje pravednijeg društva.