Zatvorite knjigu i otiđite na spavanje!
Sutra u 9 važan je ispit. Vi ste učili, no mislite da bi sada, 2 sata nakon ponoći, bilo idealno da popijete šalicu kave i nastavite učiti. Ipak, ono što vam zbilja treba su krevet i san. Zašto?
Sutra u 9 važan je ispit. Vi ste učili, no mislite da bi sada, 2 sata nakon ponoći, bilo idealno da popijete šalicu kave i nastavite učiti. Ipak, ono što vam zbilja treba su krevet i san. Zašto?
Svaki se student barem jednom našao u teškoj dilemi; učiti cijelu noć pred ispit ili ubiti oko i riskirati manju količinu znanja na testu. Mnogi su tako, misleći da si čine uslugu, popili litru kave i štrebali važne informacije čitavu noć, stavljajući san u drugi plan.
Ideja o cjelonoćnom učenju pada u drugi plan kada znanstvenici pojasne koliko je važan san. Iako na spavanje potrošimo trećinu života, dajemo mu premalo pažnje, započinje Ted predavanje o ovom važnom segmentu života. No, spavanje nikako nije samo beskorisno gubljenje vremena kako većina misli.
Tjekom spavanja, tijelo regulira vitalne sisteme, poput disanja, rasta, cirkulacije i imunološkog sistema. No, osim svih ostalih tjelesnih funkcija, spavanje je važno za sabiranje znanja u mozgu. Hermann Ebbinghaus njemački je psiholog koji je u 19. stoljeću osmislio teoriju o krivulji zaboravljanja: čak 40% novih znanja ljudski mozak zaboravi unutar 20 minuta.
Ipak, zaboravljanje se može spriječiti ako se novostečena znanja prebace iz kratkoročnog u dugoročno pamćenje. Hipokampus je dio mozga zadužen za primanje kratkoročnog znanja i vraća ih neuronima kao dugoročno pamćenje. Jedan od izvrsnih načina pohranjivanja znanja je i san.
Četiri su faze spavanja: prva i druga faza tek su početak, no sporovalno spavanje i REM faza važni su za pamćenje, jer za vrijeme trajanja tih faza informacije kolaju mozgom. Zadnje dvije faze specifične su i po tome što se, za vrijeme njihovog trajanja, različite vrste znanja spremaju u trajno pamećnje.
Tako sporovalno spavanje omogućuje da se u mozak pohrane deklarativna znanja, pamćenje činjenica, znanja i iskustva, poput matematičkih formula, njemačke gramatike i recepta za kolače. U REM fazi mozak prikuplja proceduralna znanja, poput vožnje automobila, klizanja ili sviranja nekog instrumenta.
Da biste lakše zapamtili latinske nazive biljaka, u krevet biste trebali tri sata nakon učinja istih, a kako biste trajno naučili novostečena znanja iz sviranja klarineta, na spavanje biste trebali sat vremena nakon vježbe.
Iako se to tako ne čini kad je ispit na vratima, a milijun stranica gradiva za proći, najbolje bi bilo sve to prespavati. Naravno, ne prespavati ispit, samo noć pred važan događaj. Odete li u krevet na vrijeme, vaš će mozak na tome biti iznimno zahavalan i svakog će vam dana omogućiti da pamtite nevjerojatnu količinu informacija i znanja. Samo ako ga dovoljno naspavate.
