Beogradski pjesnik može se pohvaliti kako su mu djela prevođena na više jezika. Nedavno je izašla njegova sedma publikacija beletristike „Brodovi”, zbirka pjesama i kratkih priča u izdanju Beogradske nadbiskupije. Sokač je diplomirani ekonomist i primarno radi kao savjetnik za ekonomske poslove u Narodnoj banci, a inspiraciju za pisanje pronalazi u svakodnevnom životu. Puškin, Jesenjin i mnogi drugi ruski književnici uzori su ovog četrdesettrogodišnjeg pjesnika. Najdraži hrvatski književnik mu je Tin Ujević, a ljubav prema glazbi još uvijek njeguje sviranjem na knjiženim večerima ili onako, za sebe.

Ukoliko se baviš pisanjem te si nedavno objavio knjigu fikcijske proze, prijavi se na književni natječaj i osvoji nagradu „Fric” u iznosu od 75 000 kuna. Natječaj je otvoren do 1. rujna 2018.

Postoje knjige koje su mnogi pročitali, koje se smatraju vrhuncem svjetske književnosti, a nekada ih je bilo zabranjeno čitati. Nemoguće je zamisliti da su se u prošlom stoljeću spaljivale, a danas školarci redovito posežu za njima.

Saznajte koje teme obrađuje „strastvena pobornica bureka, filmova Grete Gerwig, smiješenja i komuniciranja sa psima i mačkama na ulici, antitramvaj i antitrčanje djevojka, wannabe trešologinja", što ju najviše inspirira i što misli o položaju poezije u Hrvatskoj i svijetu.

Posjetite ovaj zanimljiv panel i saznajte kako je pojava interneta utjecala na književnost, posebice poeziju.

„Predrasude prema poeziji također su zanimljiva tema. Ako postoje, postoje zbog lektirnih djela koja se čitaju na satovima hrvatskog jezika i načina na koji se o tim tekstovima predaje.”

– Borba čovjeka protiv vlasti borba je pamćenja protiv zaborava. – riječi su poznatog češkog pisca čiji 89. rođendan danas slavimo.

„Piščeva noć” novi je projekt Kulture snova koji će se održati 16. ožujka u 19 sati. Ulaz je slobodan.

Udruga iTHEom priprema predavanje, razgovor i slušaonicu o međusobnoj isprepletenosti glazbe i književnosti.

– Hrvati vole ponižavati svoje veličine, mi stvaramo velikane da bismo ih ponizili, mi volimo osrednjost. – dovršio je akademik Krešimir Nemec razgovor o svome novom djelu, time opisavši hrvatsko stanje uma i trenutni proces relativizacije umjetnosti.