Poslodavci najviše cijene – bogat životopis
Životopis ispunjen volontiranjem i sudjelovanjem na studentskim konferencijama te bogaćenje tzv. mekih vještina tek su dio truda koji morate uložiti u sebe kako biste se mogli zaposliti nakon studiranja.
Životopis ispunjen volontiranjem i sudjelovanjem na studentskim konferencijama te bogaćenje tzv. mekih vještina tek su dio truda koji morate uložiti u sebe kako biste se mogli zaposliti nakon studiranja.
Osiguravanje prvoga posla nakon fakulteta može biti zastrašujuća mogućnost za mnoge nedavno diplomirane studente. Međutim, možete, i trebali biste, preuzeti odgovornost za taj proces slijedeći savjete stručnjaka koji ističu da je rad na usavršavanju samoga sebe najvažnija stavka u vašem životopisu. U nastavku serije članaka portala Studentski.hr Zapošljavanje nakon fakulteta, u razgovoru s jednim državnim službenikom koji, između ostalog, vodi selekcijske postupke pri odabiru kandidata za stručno osposobljavanje, ali i trajno zaposlenje, istražili smo što se to vrednuje pri prijavi za posao te je li istina da se zaposliti možete samo preko veze.
U razgovoru s gospodinom Markom, voditeljem Službe za ljudske potencijale, pravne i opće poslove u državnoj službi koji vodi selekcijske postupke pri odabiru kandidata za posao, saznali smo cijene li se više tzv. soft skills ili hard skills.
Naime, soft skills (meke vještine) svojstvene su za način na koji osoba komunicira s drugima te su slične emocijama ili uvidima koji ljudima omogućuju da čitaju druge. Takve je osobine mnogo teže definirati ili procijeniti. Uključuju komunikacijske vještine, vještine slušanja i empatiju, kreativnost, motivaciju te, između ostaloga, sposobnost kritičkoga razmišljanja. Hard skills (teške vještine) čine skupinu vještina koje možete steći kroz obrazovanje, programe obuke, certifikate i obuku na radnom mjestu. Dakle, potpuna su suprotnost navedenima, a neke od njih su: programiranje, web-dizajn, pisanje/tipkanje i računanje.
– U našem je zanimanju jako važno biti staložen, razumjeti stranke te im strpljivo odgovarati na pitanja. Upravo je zato pri odabiru kandidata važnije da je osoba strpljiva nego da posjeduje neke od teških vještina. Uz to, bitno je da je osoba motivirana te da voli sama istraživati. Primjerice, jako cijenimo kada mladi zaposlenici prate dnevna politička zbivanja – kada je donesen neki zakon koji je nama bitan, kada čitaju propise i slično. Rekao bih da su nam upravo zbog tih razloga soft skills važnije. Sve se ostalo može naučiti.
FOTO: Pixabay
Na pitanje što se najčešće i najviše cijeni pri prijavi za posao i u životopisu, gospodin Marko objasnio je da je prva stavka imati svu potrebnu dokumentaciju.
– Znam da zvuči smiješno što to naglašavam, ali iznenadili biste se koliko je prijava nepotpuno. Kada biramo kandidate koje ćemo pozvati na razgovor trudimo se da to budu ljudi koji u životopisu imaju još nešto. Primjerice, kod mladih ljudi koji su tek diplomirali veliki je plus ako su tijekom fakulteta sudjelovali na studentskim konferencijama, bili članovi udruga te ako su sudjelovali na razmjenama. To nam je pokazatelj širokog spektra interesa kandidata koji se zaista žele baviti time što su studirali. Velika je prednost i poznavanje rada na računalu te znanje stranih jezika poput engleskoga, njemačkog i/ili francuskoga.
Zapošljavanje u struci danas predstavlja problem mladima jer je velika šansa da će se prije njih zaposliti neka nestručna osoba ili, kako se kaže, preko veze. Međutim, naš sugovornik ističe da je nemoguće dobiti posao tako te napominje da mladi moraju stalno raditi na sebi jer im znanje i nova iskustva nitko ne može oduzeti.
– Žao mi je što mnogi mladi ne mogu pronaći posao u struci i znam da nas, koji radimo u državnoj službi, često prate glasine o zapošljavanju preko veze, vjerojatno je istina da takvih slučajeva zaista ima. Samo se takve probleme ističe i svi imamo dojam da se to stalno događa. Uostalom, mladi i sposobni ljudi sve su nam više potrebni jer se svijet brzo mijenja, dolaze nove tehnologije, a nama starima teško je to sve pratiti. Znam da je obeshrabrujuće slušati priče o godinama na burzi, malim plaćama i iseljavanjima, ali mladima bih ipak poručio da rade na sebi, neka uče i pristaju na nova iskustva – ne samo zato što mi to cijenimo pa će lakše dobiti posao već i zbog njih samih. Znanje im nitko ne može oduzeti.
Ako još niste završili fakultet, bacite se na posao – tražite nova iskustva, volontirajte, družite se. Naposljetku, nitko neće umjesto vas tražiti stavke za bogaćenje životopisa. Pronalazak savršenoga posla može potrajati, ali ako ste dobro odigrali svoju utakmicu, pripreme i strpljenje će se isplatiti.
