LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Geotehnički fakultet

Inženjerstvo okoliša u Varaždinu jedan od praktičnijih izbora za buduće studente: studij koji spaja teren, laboratorij i stvarne probleme okoliša

Iza naziva koji možda zvuči usko krije se studij koji se bavi jednim od najvažnijih pitanja današnjice: kako razvijati prostor, infrastrukturu i gospodarstvo uz odgovorno upravljanje okolišem.

Iza naziva koji možda zvuči usko krije se studij koji se bavi jednim od najvažnijih pitanja današnjice: kako razvijati prostor, infrastrukturu i gospodarstvo uz odgovorno upravljanje okolišem.

Kad netko prvi put čuje naziv Geotehnički fakultet, lako je pomisliti da je riječ isključivo o građevinskoj geotehnici, tlu, temeljima i klasičnim inženjerskim konstrukcijama. No stvarnost je puno šira.

Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, sa sjedištem u Varaždinu, danas je fakultet usmjeren na inženjerstvo okoliša – područje koje spaja prirodne znanosti, tehniku, tehnologiju, terenski rad, laboratorijska ispitivanja, podatke, propise i konkretna rješenja za probleme koji nastaju u prostoru oko nas.

Drugim riječima, na ovom se fakultetu ne studira „okoliš” kao opća tema ili aktivistička parola, nego kao inženjerski sustav: nešto što treba izmjeriti, analizirati, razumjeti, projektirati, zaštititi i održivo upravljati.
 

Naziv GFV-a ima svoju povijest, ali današnji studij bolje opisuje pojam inženjerstvo okoliša


To je područje koje se bavi pitanjima poput: kako zaštititi vodu, tlo i zrak, kako pratiti onečišćenja, kako upravljati otpadom i sirovinama, kako procijeniti rizike za okoliš, kako sanirati onečišćene lokacije i kako osmisliti tehnička rješenja koja su održiva, izvediva i usklađena s propisima.

To nisu apstraktne teme. To su problemi s kojima se svakodnevno susreću gradovi, općine, industrija, projektantske i konzultantske tvrtke, komunalni sustavi, javne institucije i svi oni koji u svom radu utječu na prostor i okoliš.

Zato inženjer okoliša nije osoba koja samo „voli prirodu”. To je stručnjak koji zna koristiti podatke, mjerne metode, laboratorijsku i terensku opremu, inženjerske alate i zakonske okvire kako bi pomogao u donošenju konkretnih odluka.

FOTO: Geotehnički fakultet u Varaždinu
 

Što se uči na studiju?


Studij Inženjerstva okoliša počinje od temelja: matematike, fizike, kemije, geologije, ekologije, mehanike, statistike, geografskih informacijskih sustava i drugih kolegija koji studentima daju bazu za razumijevanje okolišnih procesa i inženjerskih problema.

No cilj nije ostati na teoriji. Kroz studij se znanje povezuje s praktičnim zadacima: uzorkovanjem tla i vode, analizom podataka, laboratorijskim ispitivanjima, terenskim mjerenjima, procjenom rizika, izradom stručnih podloga, elaborata, studija i projekata.

Na preddiplomskoj razini studenti stječu široku inženjersku osnovu, dok diplomski studij omogućuje usmjeravanje kroz tri područja: Geoinženjerstvo okoliša, Upravljanje vodama i Upravljanje okolišem.

To znači da se student može razvijati prema različitim profesionalnim smjerovima: od rada s vodnim sustavima i zaštitom voda, preko sanacije onečišćenog tla i voda, do upravljanja okolišem, propisima, projektima i održivim korištenjem resursa.
 

Teren, laboratorij i ured – sve je dio istog posla


Jedna od čestih zabluda o inženjerstvu okoliša jest da se radi samo o uredskom poslu ili samo o terenu. U stvarnosti, upravo je kombinacija različitih načina rada ono što ovu struku čini zanimljivom.

Na terenu se prikupljaju podaci, uzimaju uzorci, provode mjerenja i upoznaju stvarni uvjeti prostora. U laboratoriju se analiziraju voda, tlo, zrak, sedimenti, otpad i drugi uzorci. U uredu se ti podaci obrađuju, interpretiraju, povezuju s propisima i pretvaraju u stručne podloge, projekte i odluke.

GFV pritom ima laboratorije koji pokrivaju geotehnička ispitivanja tla, geokemiju okoliša te inženjerstvo okoliša, uključujući analize prirodnih i otpadnih voda, tla, sedimenata, otpada, monitoring okoliša, energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije.

Zato se studij ne svodi na učenje iz skripte. Studenti se susreću s mjerenjima, analizama, podacima i stvarnim primjerima iz prakse.
 
FOTO: Geotehnički fakultet u Varaždinu
 

Kakve probleme rješavaju inženjeri okoliša?


Inženjeri okoliša rade na problemima koji su vrlo konkretni. Primjerice, mogu sudjelovati u procjeni utjecaja nekog zahvata na okoliš, kontroli emisija, planiranju sustava za pročišćavanje otpadnih voda, praćenju kakvoće tla i voda, sanaciji onečišćenih područja, upravljanju otpadom, odabiru tehnologija za obradu onečišćenih materijala ili pripremi dokumentacije potrebne za projekte i dozvole.

Važan dio posla je i razumijevanje propisa. Okoliš nije područje u kojem je dovoljno imati „dobru ideju”. Rješenja moraju biti tehnički izvediva, mjerljiva, financijski realna i usklađena sa zakonodavstvom.

Upravo tu inženjer okoliša ima važnu ulogu: povezuje znanost, tehnologiju, prostor, podatke i pravila u rješenja koja se mogu primijeniti u stvarnom svijetu.
 

Gdje se može raditi nakon studija?


Studenti koji završe inženjerstvo okoliša mogu raditi u komunalnim poduzećima, projektantskim i konzultantskim tvrtkama, industriji, javnom sektoru, institucijama lokalne i državne uprave, tvrtkama koje se bave vodama, otpadom, energijom, zaštitom okoliša, istraživanjem ili stručnim nadzorom. Također, imaju mogućnosti rada u komunalnim poduzećima, centrima za gospodarenje otpadom, sustavima pročišćavanja otpadnih voda, obnovljivim izvorima energije, javnoj upravi i kod poslodavaca čiji proizvodni procesi mogu utjecati na okoliš.

Zbog sve zahtjevnijih okolišnih standarda te sve većih ulaganja u infrastrukturu, vodno gospodarstvo, energetiku i održivo upravljanje resursima, potreba za stručnjacima iz područja inženjerstva okoliša posljednjih godina bilježi stalan rast – kako u Hrvatskoj, tako i diljem Europske unije.

To je struka koja ne pripada samo jednoj industriji. Gdje god postoji utjecaj na prostor, vodu, tlo, zrak, resurse ili okoliš, postoji i potreba za ljudima koji znaju taj utjecaj stručno procijeniti i njime upravljati.
 

Za koga je ovaj studij?


Inženjerstvo okoliša može biti dobar izbor za one koji vole prirodne znanosti, ali ne žele ostati samo na teoriji. Za one koji žele razumjeti kako funkcioniraju voda, tlo, materijali, otpad, energija i prostor, ali ih zanima i kako se to znanje koristi u projektima, industriji, javnim sustavima i svakodnevnim odlukama.

To je studij za studente koji se mogu zamisliti i na terenu i u laboratoriju i za računalom. Za one koji žele raditi na konkretnim problemima, a ne samo govoriti o njima. Tijekom studija studenti sudjeluju u terenskim mjerenjima, uzorkovanju voda i tla, laboratorijskim analizama te radu na projektima vezanim uz stvarne okolišne probleme. Kroz primjenu suvremenih metoda okolišnog monitoringa i obrade podataka, studenti se od prvog dana pripremaju za rad u stvarnim situacijama. 

Okolišni problemi danas zahtijevaju stručnjake koji razumiju podatke, tehnologiju i stvarne procese u prostoru te ih znaju primijeniti u rješavanju konkretnih izazova.

Upravo takvom učenju pogoduje i manja sredina, koja studentima često omogućuje neposredniji odnos s profesorima, lakšu organizaciju svakodnevnog života i niže troškove studiranja nego u većim gradovima. Kraće udaljenosti, mirnije okruženje i pristupačnost sadržaja olakšavaju prilagodbu studentskom životu i ostavljaju više prostora za kvalitetno učenje i slobodno vrijeme.

FOTO: Geotehnički fakultet u Varaždinu
 

Geotehnički fakultet u Varaždinu: studij za one koji žele primjenjivo znanje


Geotehnički fakultet možda na prvu ne otkriva sve što se iza njegova naziva nalazi. Na GFV-u se studira inženjerstvo okoliša – moderno, interdisciplinarno i primjenjivo područje koje povezuje znanost, tehnologiju i stvarne potrebe društva.

A za studente koji žele više od teorije i traže studij koji vodi prema konkretnim poslovima, projektima i rješenjima, to može biti puno važnije od samog naziva fakulteta. Ako se prepoznajete u takvom pristupu, informirajte se na vrijeme o studiju Inženjerstvo okoliša i mogućnostima koje nudi Geotehnički fakultet u Varaždinu.
IZVOR: SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEOTEHNIČKI FAKULTET
FOTO: SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEOTEHNIČKI FAKULTET