Postoje primjeri u kojima se refleks jata izgovara na jedan način, a zapisuje na drugi, što govornicima hrvatskog jezika zadaje dodatnu glavobolju. Stoga donosimo nekoliko takvih primjera koje je najbolje jednostavno naučiti napamet.

Jezik i norma ne vole se najčešće u dva slučaja: kad normativci pretjeraju i kad norma zasmeta u komunikaciji. Jezik uvijek ima rješenje za oba problema, a u ovom članku bavimo se drugim i analiziramo zašto apozicije nekad dekliniramo, a nekad ne.

Ako postoji kontroverzan padež, onda je to zasigurno vokativ. Vjerovali ili ne, neki su se znanstvenici posvađali namrtvo zbog neslaganja je li on uopće padež ili nije jer ne ulazi u opreke s drugim padežima i ne postoji u svim hrvatskim narječjima, a otvara i neke pravopisne dileme.

U pogrešnoj ga uporabi nalazimo u dnevnoj štampi, porukama, na mreži, čujemo ga u školi, na poslu, na sastancima… A da je postao pravim izvorom nevolja, zamijetili su jezikoslovci još krajem 50-ih.

Kakve veze ima jezična norma s imenima, žive li u Istri Istrani ili Istrijani, zašto postoji Most dr. Franja Tuđmana i kako se izvorno izgovaraju Jarun ili Pećine – samo su neka pitanja na koja u ovom izdanju lektorskih kronika (ne) donosimo odgovore.

Pismenost je bitna odlika svakog studenta, a nepismen seminarski rad odaje dojam nezainteresiranosti i nemara. Zato vam donosimo nekoliko lektorskih savjeta koji će vam pomoći pri pisanju.

Nije neobično da čovjek pogriješi, ali na nekim se mjestima pravopisne i gramatičke pogreške ne bi trebale pojavljivati. Zavirite u našu fotogaleriju!

Bez obzira na to jeste li vi kroatist ili imate kroatista u svojoj blizini možete primijetiti neke od navedenih kroatističkih simptoma.