Ije ili je: kada nas intuicija prevari
Postoje primjeri u kojima se refleks jata izgovara na jedan način, a zapisuje na drugi, što govornicima hrvatskog jezika zadaje dodatnu glavobolju. Stoga donosimo nekoliko takvih primjera koje je najbolje jednostavno naučiti napamet.
Postoje primjeri u kojima se refleks jata izgovara na jedan način, a zapisuje na drugi, što govornicima hrvatskog jezika zadaje dodatnu glavobolju. Stoga donosimo nekoliko takvih primjera koje je najbolje jednostavno naučiti napamet.
Refleksi jata, odnosno njihove alternacije ili smjenjivanje ije/je/e/i, mnogim govornicima hrvatskoga jezika zadaju glavobolje. To naročito vrijedi za smjenjivanje ije/je, čemu često svjedočimo na raznoraznim društvenim mrežama i inim mrežnim mjestima gdje su omogućeni komentari korisnika. Iako se u hrvatskim pravopisima, primjerice u Institutovu pravopisu dostupnomu online, navode pravila za njihovo pisanje, govornicima objašnjenje o dugom izgovoru sloga (ije) i kratkom izgovoru sloga (je) ne znači mnogo kada nisu sigurni kako se riječ naglašava.
S druge strane, postoje primjeri u kojima se refleks jata izgovara na jedan način, a zapisuje na drugi, na što ćemo se u ovome članku usredotočiti. U tom slučaju vaša vam intuicija neće pomoći, dapače, napisat ćete riječ pogrešno ako ne znate nekoliko iznimaka. Tako je moguće da dolazi do promjene u izgovoru ili da se piše je bez obzira na to što je izgovor dug.
Je li vam se ikada dogodilo da vas ruka povede pa napišete riječnik jer se tako izgovara, a u biti je pravopisno točan oblik rječnik? Ili da se začudite kada tramvajem prolazite pored zagrebačkog Vjesnika, a bili biste se okladili u bilo što da se piše Vijesnik? Institutov pravopis te primjere objašnjava promjenom u izgovoru, dok Matičin pravopis rječnik i vjesnik navodi među pojedinim riječima u kojima se dugi refleks jata bilježi kao je. Bilo kako bilo, pravopis 1, vaša intuicija 0.
Nadalje, govornici često griješe prilikom zapisivanja imenica i glagola s korijenskim morfemima -mjer-, -mjest-, -sjed-. Drugim riječima, zapamtite da se u riječima mjera, mjesto, sjesti uvijek pojavljuje je, iako je izgovor dug – zamjerati, namještati, zasjedati. Isto je i u nekih imenica: pjev, sjenka, smjer, vjernost, uvjet, zahtjev, bescjenje, gnjev, naposljetku.
Kao šećer na kraju spomenut ćemo kroatistima omiljen glagol sjeći. Naime, on ima ije u prezentu (1. l. jd. siječem), imperfektu (1. l. jd. sijecijah), aoristu 2. i 3. lica jd. (nasiječe), imperativu (2. l. jd. sijeci) i glagolskom prilogu sadašnjem (sijekući), a je ima u infinitivu, svim ostalim licima aorista (1. l. jd. nasjekoh), glagolskom pridjevu radnom (3. l. jd. m. r. sjekao) i trpnom (3. l. jd. m. r. sječen) te glagolskom pridjevu prošlom (nasjekavši). Isto vrijedi za sve njegove izvedenice (nasjeći, presjeći, isjeći itd.). Također, imajte na umu da se aorist i glagolski prilog prošli tvore od svršenih glagola, a imperfekt i glagolski prilog sadašnji od nesvršenih glagola.
Svjesni smo da je usvajanje pravila o pisanju refleksa jata zahtjevno, no ako vaš seminarski ili bilokakav drugi pisani rad obiluje pogreškama, mogli biste ispasti nepismeni i nemarni. Zato podsjećamo na male lektorske savjete za što pismeniji seminarski rad.
Da su lektori portala Studentski.hr osim u opažanju pogrešaka vješti i u pisanju, odlučili su vam pokazati nizom članaka o problemima s kojima se svakodnevno susreću. A kako biste uhvatili koje zrnce lektorske mudrosti i otkrili što to lektorima zadaje glavobolje, redovito pratite lektorske kronike.
