Zašto je prijedlog kroz postao pravi izvor nevolja

Da su lektori portala Studentski.hr osim u opažanju pogrešaka vješti i u pisanju, odlučili su vam pokazati nizom članaka o problemima s kojima se svakodnevno susreću. A kako biste uhvatili koje zrnce lektorske mudrosti i otkrili što to lektorima zadaje glavobolje, redovito pratite lektorske kronike.

Mnogi će potvrditi da je svakodnevna boljka u lektorovim očima prijedlog kroz. U pogrešnoj ga uporabi nalazimo u dnevnoj štampi, porukama, na mreži, čujemo ga u školi, na poslu, na sastancima… A da je postao pravim izvorom nevolja, zamijetili su jezikoslovci još krajem 50-ih godina 20. stoljeća (Jonke, Brabec). Dosad se taj korov prilično rasprostranio, stoga bi valjalo iskoristiti suvremenu tehnologiju kako bi ga se odstranilo, odnosno u svrhu tumačenja značenjskih pojedinosti kojima se škole ne stignu posvetiti.

Prema Siliću i Pranjkoviću postoje tri značenja. Osnovno je značenje prijedloga kroz prostorno, odnosno prelazak jednoga predmeta s jedne strane na drugu stranu drugoga predmeta, izricanje smjera kretanja, kao naprimjer Vidjeli smo kroz prozor što se događa ili Izašli smo kroz vrata. S prostora je uporaba prijedloga prenesena i na vrijeme, pa se njime može kazati i koliko radnja ili stanje traje: Koja su se imena kroz pet stotina godina pod turskom vladom zadržala. Ipak, neki jezični savjetnici savjetuju izbjegavanje uporabe u vremenskom značenju jer se kroz tada može zamijeniti prijedlozima za i tijekom (Stići ću za pola sata umjesto Stići ću kroz pola sata). Uobičajeno je i kazivanje načina: Kroz suze gnjevno progovara; Priča kroz smijeh. Pritom kroz stoji uz imenicu (suze, smijeh) koja označava način vršenja glavne radnje. Fun fact – nekoć se prijedlog kroz koristio i u značenju uzroka, kao što je to u rečenici Nastade svađa kroz jagluk (zbog jagluka), no danas je takva uporaba izrazito stilistički obilježena.

Svi pamtimo još od školskih dana kako se pojedini prijedlozi koriste s određenim padežima, no kroz nam ne zadaje takve brige jer ide samo s akuzativom. Zašto je postao pravi izvor nevolja?

Do pogrešne uporabe toga prijedloga dolazi kad se ljudi, formirajući govor, nađu u škripcu pa ne znaju koju bi drugu jezičnu konstrukciju upotrijebili, a nisu svjesni leksičkih ograničenja. Zbog toga se u svakidašnji govor u potpunosti ukorijenila uporaba toga prijedloga za izricanje apstraktnog sredstva ili oruđa, a ovako to zvuči: Kroz ovakve svečanosti manifestiramo ljubav prema zajednici; Sve je to postigao kroz lasku; Kroz svakodnevno odgajanje i rad formiraju se ljudi... Zasigurno ste naišli na takve rečenice dok ste čitali vijesti, no jeste li primijetili pogrešnu uporabu? Ako se u njih malo bolje zagledamo, vjerojatno ćemo svi zamijetiti kako svečanosti, laska ili odgajanje i rad nisu predmeti kakvog probijanja, a ne kazuju ni vrijeme ni način, stoga je potrebno intervenirati u njihove konstrukcije. Takav je način govora prije nekoliko stotina godina bio vrlo poznat u Dalmaciji, istaknuo je Brabec u časopisu Jezik, a njezini su stanovnici otišli i korak dalje – upotrebljavajući kroz uz konkretno oruđe: Kroz tri ključa zatvorena gvozdena im bjehu vrata. Ipak, slične konstrukcije postoje i u njemačkom te latinskom jeziku, pa se ni njihov utjecaj ne može isključiti.

Standardna norma hrvatskoga jezika u takvim rečenicama prednost daje besprijedložnome instrumentalu jer se njime izriče sredstvo, ne akuzativom. Dakle, trebali bismo reći: Ovakvim svečanostima manifestiramo ljubav prema zajednici; Sve je to postigao laskom; Svakodnevnim odgajanjem i radom formiraju se ljudi; Trima ključevima zatvorena gvozdena im bjehu vrata. Ako sredstvom bivaju osobe, ustanove ili organizacije, kao u rečenici U Burmi se program provodi kroz Frontu ili Upisivanje zajma vršilo se kroz narodne odbore, prijedlog kroz moguće je zamijeniti prijedlogom preko: Program se u Burmi ostvaruje preko Fronte; Upisivanje zajma vršilo se preko narodnih odbora.

Valjalo bi spomenuti još jednu stvar. Ako vam prijedlog kroz ikad bude pravio nevolju zvanu otežani izgovor, možete mu uvijek dodati navezak! Idete li glavom kroz zid ili kroza zid?

FOTO: Chez Snap

Pogrešna uporaba prijedloga kroz zbunjuje i uzrokuje nejasnoću u govoru, ali i istiskuje iz jezika konstrukciju s instrumentalom ne donoseći nikakve nove nijanse u značenju, stoga bismo ju trebali barem pokušati ispraviti. Međutim, prijedlog kroz nije jedini koji lektore stavlja na muke. O sljedećem koji ih brine saznajte sve u nastavku lektorskih kronika.