Mali lektorski savjeti za što pismeniji seminarski rad
Pismenost je bitna odlika svakog studenta, a nepismen seminarski rad odaje dojam nezainteresiranosti i nemara. Zato vam donosimo nekoliko lektorskih savjeta koji će vam pomoći pri pisanju.
Pismenost je bitna odlika svakog studenta, a nepismen seminarski rad odaje dojam nezainteresiranosti i nemara. Zato vam donosimo nekoliko lektorskih savjeta koji će vam pomoći pri pisanju.
Da su lektori portala Studentski.hr osim u opažanju pogrešaka vješti i u pisanju, odlučili su vam pokazati nizom članaka o problemima s kojima se svakodnevno susreću. A kako biste uhvatili koje zrnce lektorske mudrosti i otkrili što to lektorima zadaje glavobolje, redovito pratite lektorske kronike.
S početkom novog semestra dolaze i nove obveze, a jedna od njih je svakako i pisanje seminarskih radova. Kako je pisanje seminarskog rada uglavnom dugotrajan i naporan proces, pravopisu i gramatici često se za vrijeme pisanja ne pridaje velika pozornost. Ipak, pismenost je bitna odlika svakog studenta, a nepismen seminarski rad odaje dojam nezainteresiranosti i nemara. Kako bismo vam pomogli, u nastavku donosimo nekoliko lektorskih savjeta koji će vam pomoći pri pisanju seminarskog rada.
Jasan koncept rada
Kad nemamo jasnu viziju o izgledu i sadržaja rada, puno se češće vraćamo prethodnim dijelovima, dodajemo i izbacujemo dijelove, mijenjamo dijelove rečenica i njihov raspored. Sve to često vodi sintaktičkom kaosu, pa je tako prvi dio rečenice napisan u jednom licu, a drugi dio u drugom, glagolska su vremena u nespojivim kombinacijama i rečenice nemaju smisla. Kako biste izbjegli takve situacije, odnosno smanjili njihovu količinu, prije pisanja rada odredite njegovu glavnu strukturu i krenite pisati rad. Osim što će vaš seminarski rad imati manje potencijalnih pogrešaka, brže ćete ga napisati.
Veznici i konektori
Kako bi vaš rad činio smislenu i povezanu cjelinu, bitno je koristiti se veznicima i konektorima. Veznicima se povezuju riječi, odnosno surečenice, unutar rečenice, dok se konektorima više rečenica veže u tekst. Njihovom upotrebom sprječavate da tekst zvuči kao niz natuknica te svoje misli i ideje stavljate u logičan slijed.
Pauza koja zlata vrijedi
Seminarski se radovi često pišu večer ili noć prije roka za predaju, a to uglavnom ne ostavlja mnogo vremena za ponovno čitanje rada. Ipak, bilo bi ga dobro ponovno pročitati nakon nekoliko sati ili sljedećeg dana. Naime, dok pišete rad, sve rečenice i dijelove čitate nekoliko puta i znate što treba pisati na nekom mjestu te, ako tamo i postoji neki zatipak ili pravopisna pogreška, teško ćete je uočiti. Zato je preporučljivo tekstu se vratiti nakon malo duže pauze jer je veća vjerojatnost da ćete pronaći pogreške i moći ih ispraviti.
Nekoliko korisnih poveznica
Bilo bi poželjno da svi studenti posjeduju barem jedan pravopis i gramatiku jer su vrlo korisni u raznim situacijama, ali znamo da to često nije tako. Čak i ako ih posjeduju, to su uglavnom glomazne knjige nespretne za nošenje i stalnu upotrebu. Zato je odlična vijest da Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje na svojim mrežnim stranicama ima online verziju pravopisa i pravopisnog rječnika, pa do rješenja pojedine nedoumice možete doći u samo nekoliko klikova. Osim toga, vrlo je koristan i Hrvatski jezični portal, online rječnik vrlo jednostavan za upotrebu, koji u samo nekoliko sekundi donosi definiciju tražene riječi, njezine oblike (deklinacije i konjugacije) te brojne druge korisne informacije. Naposljetku, spomenimo i Ispravi.me, alat koji pregledava vaš tekst i u njemu pronalazi pogreške, odnosno traži nepostojeće riječi i nudi zamjenu za njih.
Sjetite se ovih savjeta pri sljedećem pisanju seminarskog rada, uzmite si dovoljno vremena i oboružajte se strpljenjem – to je formula za uspjeh. A ako smatrate da rad ni tada nije dovoljno pismen, pozovite lektora u pomoć. Oni su navikli na sve vrste pogrešaka i ništa ih više ne može iznenaditi.
