#NEbacanjuhrane!: 50 milijuna tona voća i povrća u Europi baca se isključivo zbog nepravilnog oblika
IZ WWF-a poručuju da je čak 70% bioraznolikosti izgubljeno krčenjem prirodnih staništa kako bi se prenamijenila u poljoprivredna zemljišta. U konačnici jedna trećina te hrane završi kao otpad.
IZ WWF-a poručuju da je čak 70% bioraznolikosti izgubljeno krčenjem prirodnih staništa kako bi se prenamijenila u poljoprivredna zemljišta. U konačnici jedna trećina te hrane završi kao otpad.
Dok se u svijetu jučer obilježavao Dan biološke raznolikosti, iz WWF-a su poručili da je čak 70% bioraznolikosti izgubljeno krčenjem prirodnih staništa kako bi se prenamijenila u poljoprivredna zemljišta. U konačnici jedna trećina te hrane završi kao otpad.
– Tisuće vrsta biljaka, životinja, gljiva i mikroorganizama koristi se u prehrani diljem svijeta. Ta velika raznolikost života omogućuje proizvodnju hrane u različitim okolinama i omogućava ljudima pristup raznolikoj i uravnoteženoj prehrani. Osim vrsta koje jedemo, širok je spektar i ostalih vrsta koje su ključne u proizvodnji hrane – od oprašivača koji omogućuju reprodukciju usjeva do mikroorganizama koji obogaćuju tla. Ne očuvamo li ovu bogatu bioraznolikost, nećemo uspjeti suzbiti glad do 2030. godine, što je jedan od UN-ovih Ciljeva održivog razvoja (SDG). – ističe Fabijan-Hrvatin Peronja iz WWF Adrije.
– Ipak, zbog njegove ogromne količine, ali i iskorištavanja tla, vode i energije neophodnih za proizvodnju prekomjerne količine hrane, naš je otisak na planet izuzetno velik. Čak 50 milijuna tona voća i povrća u Europi baca se isključivo zbog nepravilnog oblika i sve to košta nevjerojatnih 140 milijardi eura. Ostaci hrane stvaraju nepodnošljiv pritisak na odlagališta i svojim razlaganjem ispuštaju vrlo otrovan plin metan. – napominju.
– Bacanje hrane ogroman je socijalni problem s obzirom na porast broja gladnih i siromašnih u svijetu. Dok brojimo oko 850 milijuna pretilih ljudi, čak devet milijuna ljudi umire od gladi. Kako bismo promijenili ovu statistiku, neophodno je da svatko od nas djeluje. Za početak, dajte svoj glas za sustavne promjene i recite jasno NE bacanju hrane.
– Na svjetskoj razini bacamo oko 1,3 milijarde tona hrane godišnje (700 milijardi eura), na razini Europske unije 88 milijuna tona (143 milijardi eura), a u Hrvatskoj se baca oko 400 000 tona. – naglašavaju.
