Kako prehrana može utjecati na osjećaj tjeskobe?

Sve više istraživanja pokazuje da prehrana može imati važnu ulogu u mentalnom zdravlju. Iako nijedna namirnica ne može u potpunosti ukloniti anksioznost, određene namirnice i napici mogu pomoći u ublažavanju stresa, poboljšanju raspoloženja i osjećaju smirenosti. Među najkorisnijim namirnicama su one bogate vitaminima B skupine, antioksidansima, cinkom, magnezijem i omega-3 masnim kiselinama.

Avokado se često ističe zbog visokog udjela vitamina B, koji su povezani sa smanjenjem stresa i boljim funkcioniranjem živčanog sustava. Borovnice su bogate antioksidansima koji štite stanice od oštećenja, a neka istraživanja pokazuju da prehrana bogata antioksidansima može biti povezana s manjom razinom anksioznosti.

Dobar izbor mogu biti i namirnice bogate kalcijem, poput mlijeka, jogurta, špinata i kelja. Istraživanja su pokazala da osobe koje unose više kalcija često prijavljuju manje stresa i veću otpornost na svakodnevne izazove. Jaja, posebno žumanjak, sadrže vitamin D koji je važan za pravilan rad živčanog sustava, dok zeleno lisnato povrće može pridonijeti boljem raspoloženju i većoj razini energije.

Među preporučenim namirnicama nalaze se i orašasti plodovi te sjemenke. Indijski oraščići sadrže cink, čiji je nedostatak povezan s anksioznošću, dok chia i bučine sjemenke osiguravaju magnezij koji može pomoći u regulaciji raspoloženja. Naranče su vrijedan izvor vitamina C, antioksidansa koji sudjeluje u odgovoru organizma na stres.

Kamenice su pak jedan od najbogatijih prirodnih izvora cinka. Losos se često preporučuje zbog omega-3 masnih kiselina koje mogu pomoći u snižavanju razine hormona stresa poput kortizola. Pureća prsa sadrže triptofan, aminokiselinu koja sudjeluje u stvaranju serotonina, poznatog kao „hormon sreće”.

Kad je riječ o napicima, šalica čaja od kamilice može pomoći u opuštanju, dok zeleni čaj sadrži teanin, aminokiselinu poznatu po umirujućem učinku. Neka istraživanja sugeriraju i da redovita konzumacija stopostotnog voćnog soka može biti povezana s manjim osjećajem tjeskobe.

Ne treba zaboraviti ni vodu. Dovoljna hidratacija važna je za pravilan rad mozga, koncentraciju i raspoloženje, a dehidracija može pridonijeti osjećaju umora i napetosti.

S druge strane, stručnjaci upozoravaju da određene namirnice mogu pogoršati simptome anksioznosti. Među njima su kofein, gazirana pića, rafinirani ugljikohidrati, hrana bogata šećerom i masnoćama te umjetna sladila.

Iako prehrana nije zamjena za stručnu pomoć, uravnotežen jelovnik bogat voćem, povrćem, zdravim mastima i cjelovitim namirnicama može biti jedan od koraka prema boljem mentalnom zdravlju i manjoj razini svakodnevnog stresa.