„Mladi smatraju da se njihovo mišljenje ne uzima u obzir, pa se s vremenom i pasiviziraju”
Mladima je potrebno omogućiti sudjelovanje u odlukama koje ih se tiču – od najranije dobi, pokazati im da je njihov glas važan i da za probleme koje ih muče – netko ima sluha.
Mladima je potrebno omogućiti sudjelovanje u odlukama koje ih se tiču – od najranije dobi, pokazati im da je njihov glas važan i da za probleme koje ih muče – netko ima sluha.
U svrhu prilagodbe sadržaja na portalu osobama s invaliditetom, u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr izrađena je cjelovita audio verzija članka.
Mladi u politici, a k tome još i studenti. Je li to uopće moguće? Puno smo puta čuli kako mladi nisu previše zainteresirani za politiku – eventualno ponekad odu na izbore pa samo rutinski obave građansku dužnost. Ali istina je malo drugačija. Prošlogodišnje i ovogodišnje izbore obilježio je koronavirus, ali i pozitivan pomak naprijed – mladi su se angažirali po pitanju politike.
Sigurno se sjećate studenta Davida Lucijana Rožmana u utrci za predsjednika prošle godine, no pravo bogatstvo interesa mladih za politiku pokazali su nam upravo lokalni izbori održani u svibnju ove godine. Jedna mala grupa studenata i mladih u općini Jasenice osvojila je izbore, a s druge strane Hrvatske, u slavonskoj općini Jakšić, četvero mladih studenata izborilo se za mjesta u općinskom vijeću Općine Jakšić. U Varaždinu 23-godišnji Lovro Lukavečki ruši sve predrasude kao jedan od najmlađih vijećnika u Hrvatskoj, a i u Osječko-baranjskoj županiji, u općini Čeminac, angažirali su se po prvi puta neki novi mladi ljudi.
Studentu Rožmanu nije pošlo za rukom prikupiti 10 000 potpisa kako bi službeno postao kandidat za predsjednika RH, ali imao je viziju – promijeniti školstvo, legalizirati marihuanu i brinuti za okoliš. Međutim, konkurencija je bila jača na nacionalnoj razini. Na lokalnoj razini, ipak, nekolicina mladih studenta uspjela je doći do birača. Nikolu Baketu, znanstvenika s Instituta za društvena istraživanja, ne čudi kako su manja mjesta ipak bolja za politički početak.
– Nezavisne liste mladih su uglavnom imale više uspjeha u manjim sredinama. Pretpostavljam da je lakše ostvariti prepoznatljivost, pridobiti sumještane i predstaviti se kao osvježenje u manjem okruženju. U većim mjestima, pogotovo većim gradovima, mladi su uglavnom priliku dobivali kroz stranačke organizacije. Sad je to bio npr. slučaj u Osijeku ili prije u slučaju Koprivnice ili Ploča.
Grupa studenta i mladih iz općine Jasenice u Zadarskoj županiji okupila se oko nezavisne platforme BURA. Skoro dva mjeseca otkako su preuzeli vlast i dalje im je teško opisati što se dogodilo, ali već su puni planova. Pokreću koncerte, manifestacije jer kažu kako toga nije bilo tamo preko ljeta. Novi načelnik te općine postao je student Stipe Vulić. Studira menadžment na Sveučilištu u Zadru te i sam priznaje kako se baš kao i svaki drugi student hvata u koštac s ispitnim rokovima, ali da se sve može uz dobru organizaciju. Govori kako naziv platforme odgovara upravo kraju u kojem žive.
– Bura okriće, bura donosi promjene, bura čisti sve prid sobom… Kako cijeli život tako i sada, nama je bura uvijek označavala dolazak sunca, čišćenje neba od sivih oblaka i čist zrak. Sve se to nekako metaforički može primijeniti na nas i našu kampanju. Želimo popraviti sve za što smatramo da se može popraviti i napraviti našu općinu što ugodnijim mjestom za život. – govori nam novi načelnik općine, student Stipe.
A sve je započelo prije dvije godine oko borbe za rijekom Zrmanja. Trebao se pokrenuti pogon za skladištenje opasnog otpada tik uz Zrmanju te su tako shvatili kako je pravo vrijeme za angažman.
– Ekologija nas je povezala, a kroz vrijeme, izmjenjujući svoja viđenja, ali i ideje i situacije iz svakodnevnog života, shvatili smo da svi zajedno imamo želju mijenjati stvari. Htjeli smo zaustaviti rasprodaju naše djedovine, htjeli smo transparentnost poslovanja i djelovanja. Želimo zainteresirati i uključiti mlade ljude. Želimo biti produžena ruka naših mještana.
Jedna od članica ove platforme je i Lucija Vulić, studentica novinarstva na Fakultetu političkih znanosti. Razlog za priključivanje u politiku bio je jednostavan jer se odavno počela zanimati za politička pitanja, ali kampanja im je, priznaje, bila sve samo ne jednostavna.
– Naš protukandidat je imao zadnje 24 godine projekata koje je predstavljao u svojoj kampanji dok smo mi imali samo ideje i neke akcije koje smo radili prije ovoga, ali sve to je dovelo do još veće motivacije s naše strane. Bili smo kreativniji od našeg protukandidata, pomakli smo utakmicu na neka druga polja u kojima se on i nije dobro snalazio.
Odlazimo u drugi kraj Hrvatske – u Slavoniju. Luka Obradović, Ilija Subotić, Iva Kustura i Luka Soldo četvero su studenata koji su se odlučili po prvi put angažirati politički i uspjelo im je. Osvojili su mjesto u općinskom vijeću općine Jakšić u Požeško-slavonskoj županiji.
– Studenti smo i radimo. Imamo 21 godinu. Prije se nismo bavili politikom, ali smo pozorno pratili sve. Došlo je i na nama vrijeme da se uključimo. Svakako se želimo nastaviti baviti politikom i ići u tom smjeru. Naš cilj je ponajprije potaknuti mlade da se uključe u politiku, poboljšati uvjete života mladima, ali i svima, spriječiti odlazak mladih u inozemstvo te pokazati da se i ovdje može uspjeti uz malo truda.
Ovi mladi smatraju kako je politička situacija u Jakšiću dobro organizirana te smatraju velikim plusom imati mlade u vijeću.
– Smatramo da je politička scena u Jakšiću dobro organizirana te da je veliki plus što su mladi ušli u vijeće. Uz malo volje i truda, mladi se nadovezuju na nešto već pokrenuto. Barem mlade nije teško razbuditi te su uvijek spremni pomoći i udružiti se.
Priupitali smo Marka Kovačića, znanstvenika s Instituta za društvena istraživanja, koji se u svojim istraživanjima posvetio temi politike za mlade i mladih općenito u Hrvatskoj, otkud ovakav očiti interes mladih za politiku. Nema iznenađenja ni za njega kada je riječ o lokalnoj razini te nadodaje kako smo često u zabludi kada kažemo kako mladi nisu zainteresirani za političku participaciju te tu poruku treba, kaže, ponavljati.
– Što se tiče interesa mladih na lokalnim izborima, to ne čudi. Istraživanja mladih koja su provođena u inozemstvu vrlo jasno pokazuju da mlade zanima njihova neposredna realnost, pa samim time i rješavanje problema na lokalnoj razini. Ukoliko političke elite to ne čine, bit će kažnjene na izborima. I to se dogodilo u nekim sredinama.
Ipak, iz istraživanja koje je Institut za društvena istraživanja proveo tijekom 2018. i 2019. proizlazi kako mladi nisu pretjerano zainteresirani za politiku. Tako više od tri petine nije zainteresirano za politiku, a većina o njoj ne raspravlja s članovima obitelji i prijateljima, objašnjava Kovačić te nadodaje kako to nije vjeran zaključak jer se ne zna što mladi danas podrazumijevaju pod politikom.
– Lokalna politika razlikuje se od nacionalne, a još više od globalne ili europske, pa su dodatna istraživanja potrebna koja neće uključivati samo izraz politika kako bi se detaljno analizirao interes mladih za istu i elemente iste. Ohrabruju podaci da tri četvrtine mladih smatra kako bi trebali imati više mogućnosti da se njihov glas čuje u politici, dvije petine drži da njihova generacija ne uživa dovoljno prava, a samo desetina misli da su interesi mladih dovoljno zastupljeni u politici.
Kako onda angažirati mlade? Nikola Baketa rješenje pronalazi u obrazovanju jer očito postoji želja za uključivanjem i promjenom.
Slično razmišlja i mlada slavonska ekipa iz Jakšića.– Često postoji to jedno shvaćanje politike kao nečeg prljavog i dalekog od svakodnevnog života, a što onda i odbija mlade od ikakvog povezivanja s time. Dio takve percepcije proizlazi upravo iz klijentelizma i korupcije kojima, nažalost, često svjedočimo. Mladi smatraju da se njihovo mišljenje ne uzima u obzir, pa se s vremenom i pasiviziraju.
– Možda bi se više interesirali kada bi se o politici više pričalo u školama i fakultetima. Potrebno ju je samo prikazati u dobrome svjetlu. Mislimo da javna prepucavanja hrvatskih političara itekako demotiviraju mlade da se uključe te štete cjelokupnoj slici hrvatske političke scene – govori Luka Obradović.
Nedostatak interesa mladih za politiku i politička pitanja nije samo problematičan svake četiri godine u vrijeme izbora, već i u svakodnevnom društvenom životu, a mala angažiranost mladih za politička i društvena pitanja dovodi i do njihove socijalne isključenosti.
O odlukama koje se svakodnevno donose na političkoj sceni ovisi kvaliteta svakodnevnog života mladih. Trenutno je u Hrvatskoj preko 30 000 nezaposlenih mladih do 29 godina koji nisu u sustavu obrazovanja – stvaranje radnih mjesta, poticaji i programi za zapošljavanje i samozapošljavanje, usklađenost obrazovnog sustava s tržištem rada – sve to ovisi o političkim odlukama. Uz politiku je vezano i teško rješavanje stambenog pitanja, zbog čega mladi kasno sele iz roditeljskog doma, po čemu smo, prema podacima Eurostata, pri dnu među ostalim zemljama u Europskoj uniji.
Mladi u sustavu obrazovanja također ovise o političkim odlukama. Visine stipendija, smještaj u studentskim domovima, financijska situacija, regulacija studentskog rada, ali i kvaliteta obrazovanja neki su od problema s kojima se studenti svakodnevno susreću.
Iako politička angažiranost ne znači da se mladi trebaju kandidirati za političke funkcije, primjeri mladih političara pokazuju da je moguće svojim djelovanjem potaknuti promjenu. Stoga je potrebno mladima omogućiti sudjelovanje u odlukama koje ih se tiču – od najranije dobi, pokazati im da je njihov glas važan i da za probleme koje ih muče – netko ima sluha.
Članak je nastao u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr, koji udruga Centar za razvoj mladih provodi u partnerstvu s udrugom Pragma, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. Dodijeljeno mu je ukupno 1 400 000 kuna.
