Mladi progovorili o borbi protiv ovisnosti o cigaretama: „Kancerogeni štapić koštao me psihičkog zdravlja”

U svrhu prilagodbe sadržaja na portalu osobama s invaliditetom, u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr izrađena je cjelovita audio verzija članka.

Često se kaže kako na mladima svijet ostaje. No, posljednjih se godina posebice propitkuje kakav to svijet na toj izrazito psihološko-emotivno ranjivoj dobnoj skupini ostaje. U vrtlogu suvremenih mogućnosti, uz brojne društveno-kulturološki nametnute obveze i uspjeh kao imperativ, mladi se često pogube. Obavijeni velom stresa, kako zbog financiranja tako i zbog studentskih obveza, mladi ponekad traže utjehu u porocima. Na prvi pogled, poroci kojima se odaju njihov su faktor sreće. Ubrzo nakon prvotne sreće i užitka, oni shvaćaju u kakav su začarani krug ušli. Naši su nam sugovornici priznali kako su ovisni o cigaretama – jednom od najčešćih legalnih i široko dostupnih poroka kojima se odaju mladi.

VEZANO: Problem ovisnosti kod mladih

Dostupni podaci Nastavnog zavoda za javno zdravstvo upućuju na to da u Hrvatskoj od posljedica pušenja godišnje umire oko 14000 ljudi, što znači da Hrvatska svake godine gubi jedan grad veličine Makarske. Zabrinjava i podatak da svaka treća osoba u našoj zemlji puši, kao i da svaki drugi hrvatski pušač popuši prosječno 15-24 cigareta dnevno. Iako je znanstveno dokazano kako jedna cigareta skraćuje život i do osam minuta, za neke ona predstavlja čisti užitak, barem na onih nekoliko minuta koliko je potrebno za popušiti jednu cigaretu.
 

VEZANO: Začarani krug borbe s ovisnošću: „Droga mi je pomogla da se osjećam sretnije”

Među ostalima, užitak u cigareti pronašao je i Mario, 24-godišnji student elektrotehnike i računarstva. Ispitni rokovi, studentski posao kojim financira smještaj u gradu u kojem studira i ostale obveze, kaže nam Mario, ponekad su previše stresne i iziskuju svojevrsnu antistres terapiju.

- Najgora je stvar što sam počeo pušiti iz nekakve dosade. Zapalio bih cigaretu uz kavu ili piće, jednu do dvije cigarete dnevno. S vremenom sam pušenje cigareta povezivao sa raznim aktivnostima. Zapalio bih prije učenja, u pauzi od učenja, nakon učenja, nakon treninga u teretani, u izlascima… Znam da si time narušavam zdravlje, ali to me opušta - istaknuo je Mario.

Kada kaže da je svjestan kako si time narušava zdravlje, Mario je itekako u pravu. Naime, brojna znanstvena istraživanja ispitivala su učinke pušenja, duhanskog dima, duhana i duhanskih proizvoda na zdravlje. Rezultati su pokazali da je pušenje cigareta izrazito povezano sa rakom bronha i pluća, infarktom i ostalim plućnim i krvožilnim bolestima. Gotovo da nema organa u ljudskom tijelu koji nije pogođen štetnim učincima pušenja.

– Shvatio sam da mi pušenje šteti u nekoliko navrata. Znalo se dogoditi da, kada zapalim, osjetim bol u prsima ili počnem kašljati onako kruto. Neugodno mi je bilo, ali nekako uvijek ta želja za cigaretom nadvlada, nažalost, zdraviji način života. Barem u mom slučaju je tako – rekao je Mario.

Ponajviše zbog ograničenog studentskog budžeta, Mario je pokušao ostaviti cigarete. No, kako kaže, sve je to bilo kratkog vijeka.

- Čitao sam brojne savjete i upute za prestanak pušenja, ali u mom slučaju je nedostatak novca bio presudan. Ostavio bih cigarete na nekoliko dana. I kada bi na račun sjela plaća od studentskog posla, počastio bih se kutijom cigareta. I tako ide taj začarani krug. Radim da si priuštim cigarete, a pušim i da bih si umanjio stres na poslu - ispričao je Mario.

Kako pokazuju podaci koje ističe Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatska je među zemljama s najvećom prevalencijom svakodnevnog pušenja adolescenata u posljednjih 30 dana (19%), nalazi se na drugom mjestu ljestvice ESPAD zemalja, iza Bugarske (22%). Čak 69% učenika u Hrvatskoj je izjavilo kako su im cigarete prilično ili vrlo lako dostupne te je Hrvatska prema percepciji dostupnosti cigareta iznad ESPAD prosjeka. 

Iako se čini kako cigareta opušta, dugoročno i nije baš tako. Naprotiv, recentna istraživanja pokazala su da bi pušenje u adolescenciji moglo biti uzrok depresije kod mladih. Točnije, istraživanje je pokazalo da su mladi pušači kroz nekoliko godina pušenja cigareta četiri puta češće razvijali simptome teške depresije u odnosu na njihove vršnjake nepušače. Potvrdila nam je to i Anđela (28) koja je, zbog zdravstvenog stanja, bila primorana potražiti stručnu pomoć u odvikavanju od cigareta.

- Kancerogeni štapići – cigarete, taj nikotin u kombinaciji sa kofeinom iz kave koštali su me psihičkog zdravlja. U jednom trenutku shvatila da sam da bez toga „ne mogu“, žudila sam za tim. Probudila bih se i prvo bih pomislila na cigaretu, i kavu naravno. Nakon nekog vremena osjećala sam se anksiozno, ali to sam pripisivala svakodnevnom stresu. Ispostavilo se da stres i nije bio jedini uzrok tome - rekla je Anđela koja je u danu znala popušiti i do dvije kutije cigareta.

Anđela se, na sreću, izliječila od te ovisnosti. Prema podacima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, svaki prestanak pušenja donosi zdravstvenu dobrobit, čak i nekoliko sati nakon prestanka pušenja. Ističe se kako već unutar 20 minuta opada broj otkucaja srca i krvni tlak, dok nakon 12 sati razina ugljičnog monoksida u krvi pada na normalnu razinu. Godinu dana nakon, smanjuje se kašalj i kratki dah, a nakon pet se godina smanjuje rizik od moždanog udara. Anđela nam je opisala i koje je dobrobiti prestanka pušenja ona osjetila.

- Prvo što sam osjetila je svježi dah. Nekada me bilo sram stravično odvratnog zadaha koji zaudara po cigaretama. Moram reći i da sam prestanak pušenja osjetila na svom budžetu, pogotovo kada su cigare poskupjele nekoliko puta za redom. Sve u svemu, ne bih se vratila cigaretama, puno mi je bolje ovako kako je sad - istaknula je Anđela koja već dvije godine nije zapalila niti jedan, kako ga sama naziva, „kancerogeni štapić“.

Valja spomenuti i kako svjež dah nije jedini faktor koji se znatno mijenja nakon prestanka pušenja. Naime, poznato je kako nikotin iz cigareta ostavlja ljepljive ostatke na zubima i smeđe mrlje, kao i da pospješuje stvaranje kamenca. Osim toga, ostavlja crvenilo na nepcu, dok u konačnici može dovesti i do oralnog karcinoma.

Recite „DA” nepušenju

Postoji mali milijun načina i savjeta za prestanak pušenja. Jaka želja za cigaretom traje tri minute, a najpoznatiji pristup suzbijanju želje za cigaretom je pranjem zubi, šetnjom, tuširanjem ili pak čašom svježe vode. Ipak, kako ne bismo pretjerano docirali, Nastavni zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije objavio je nekoliko koraka u prestanku pušenja.

Prije svega je, kažu, važno odabrati prednosti nepušenja.

- Osjećaj okusa i mirisa je bolji, hrana bolje prija, zubi su bjelji, dah iz usta je svjež, cirkulacija krvi je bolja a koža poprima zdraviji izgled. Poboljšava se ukupno zdravlje - istaknuto je u prvom koraku.

Drugi se korak odnosi na definiranje točnog datuma prestanka pušenja, dok se treći i četvrti korak povezuju sa psihičkom i fizičkom pripremom na prestanak pušenja. Nadalje, savjetuje se i svojevrsno nagrađivanje za svaki tjedan nepušenja. Uz pronalazak vremena za odmor i opuštanje, ističu iz Zavoda, za pobjedu je potrebno jesti i piti redovito.

-  Ako ste posrnuli i zapalili cigaretu, počnite ispočetka - istaknuli su iz Zavoda.

Za kraj, kada se sve stavi na vagu, sasvim je jasno kako konzumiranje cigareta nosi više štete nego koristi. Zdravstveni i financijski razlozi zasigurno su prevagnuli u odnosu na „kancerogeni štapić“ koji nas katkada može stajati života.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je popis institucija kojima se možete obratiti ukoliko mislite da sami ne možete pobijediti ovisnost o cigaretama.

- Pomoć možete potražiti kod liječnika obiteljske medicine koji Vas po potrebi može uputiti stručnjaku koji vam može pomoći. Pomoć možete dobiti i u Službama za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti zavoda za javno zdravstvo (u svakoj županiji jedan zavod), i to bez uputnice. Također možete potražiti u svojoj lokalnoj zajednici postoje li tečajevi nepušenja i/ili neki drugi oblik grupne podrške. Prestati pušiti možete i uz anonimnu i besplatnu liniju Bijelog telefona 0800 7999 - stoji u objavi Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Članak je nastao u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr, koji udruga Centar za razvoj mladih provodi u partnerstvu s udrugom Pragma, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. Dodijeljeno mu je ukupno 1 400 000 kuna.