Sve veći rast problematičnog korištenja društvenih mreža među europskoj mladeži

Sve veći broj europskih adolescenata koristi društvene mreže na problematičan način, što izaziva zabrinutost zbog mogućih posljedica na njihovo mentalno zdravlje i opću dobrobit. Prema novom izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), postotak mladih s problematičnim korištenjem društvenih mreža značajno je porastao.
 

Povećanje problematičnog korištenja društvenih mreža

Podaci WHO-a pokazuju da je postotak adolescenata koji ispunjavaju kriterije problematičnog korištenja društvenih mreža porastao sa 7 posto na 11 posto između 2018. i 2022. godine. Najviše stope zabilježene su u Rumunjskoj (22 posto), Malti (18 posto) i Bugarskoj (17 posto), dok je Nizozemska imala najnižu stopu, od samo 5 posto.
 

Problematično igranje videoigara

Uz društvene mreže, videoigre su još jedno područje gdje mladi pokazuju problematično ponašanje. Oko 12 posto mladih u Europi ima simptome ovisnosti o igranju videoigara. Najviše stope rizičnog igranja zabilježene su na Malti, u Engleskoj, na Cipru, u Estoniji i Srbiji, pri čemu su dječaci u većem riziku od djevojčica.
 

Utjecaj na mentalno zdravlje

Istraživanja pokazuju da problematično korištenje društvenih mreža i videoigara negativno utječe na mentalno zdravlje mladih, uz povećan rizik od depresije, anksioznosti i loših akademskih rezultata. Iako društvene mreže i videoigre mogu donijeti i pozitivne učinke, ključ je u balansiranju korištenja.

Istraživanje je otkrilo da postoje jasne razlike u korištenju između dječaka i djevojčica. Na primjer, djevojčice od 13 godina najčešće pokazuju problematično korištenje društvenih mreža, dok su dječaci skloniji problematičnom igranju videoigara. Te rodne razlike sugeriraju da bi se intervencije trebale prilagoditi prema različitim rizicima.
 

Potreba za regulacijom i edukacijom

Autori istraživanja pozivaju na strožu regulaciju pristupa mladih društvenim mrežama i videoigrama te na veću provedbu dobnih ograničenja. Također, naglašavaju važnost digitalne pismenosti, koja je, prema njihovom mišljenju, još uvijek neadekvatna u mnogim zemljama. Ta je pismenost ključna za pomoć mladima u održavanju ravnoteže između online i offline života.