Prije 30 godina iz prometa povučena posljednja parna lokomotiva u Hrvatskoj
Na današnji je dan prije 30 godina Hrvatskim prugama prestala prometovati zadnja parna lokomotiva.
Na današnji je dan prije 30 godina Hrvatskim prugama prestala prometovati zadnja parna lokomotiva.
Malo je toga promijenilo ljudski život kao izum parnog stroja koji je 1781. godine patentirao James Watt. Parni stroj revolucionarizirao je mnoga područja života omogućivši industrijsku revoluciju, a time i jednostavniju i jeftiniju proizvodnju proizvoda u svakodnevnoj upotrebi. Promijenio je i putovanja učinivši ih ugodnijima i bržima te je povezujući sve udaljenije krajeve parnim brodovima i lokomotivama olakšao i trgovinu.
Početkom suvremenog željezničkog prometa danas se smatra uvođenje parne lokomotive, no željeznički promet javlja se znatno ranije, još 1550-ih godina u Njemačkoj, prvenstveno u rudnicima. Prve su tračnice bile od drveta, a vagone su vukli konji. Početkom 18. stoljeća drvene su tračnice zamijenjene željeznima, a krajem 18. stoljeća engleski inženjer William Jessop dizajnirao je tračnice po kojima su vozili vagoni s kotačima s utorima.
Prvu parnu lokomotivu konstruirao je Richard Trevithick, no njegova se željeznica pokazala nezadovoljavajućom jer je bila preteška i uzrokovala pucanje tračnica i iskakanje kompozicije. 1821. godine George Stephenson uspio je uvjeriti rukovodeće ljude u rudnicima u Darlingtonu da bi se korištenjem parne lokomotive moglo prevesti 50 puta više ugljena u jednom putovanju. Stephenson je u upotrebu uveo klipove i cilindre te kotače s utorima koji su omogućili da vlakovi ne iskaču iz tračnica što je do tada bio čest slučaj. Prva javna željeznica na svijetu puštena je u promet 27. rujna 1825. godine između Stocktona i Darlingtona što je označilo početak ubrzane izgradnje pruga za javni promet.
U Hrvatskoj je prva parnjača prošla 1860. godine novoizgrađenom prugom između Kotoribe i Macinca u Međimurju, a dvije je godine kasnije prvi vlak prošao prugom Zidani Most – Zagreb – Sisak. 1937. godine u Hrvatskoj je započela i proizvodnja parnih lokomotiva, i to u ondašnjoj Prvoj jugoslavenskoj tvornici lokomotiva i mostova u Slavonskom Brodu, današnjem Holdingu Đuro Đaković. Parna je vuča intenzivno korištena stotinu godina, sve do 1960-ih godina kad su se u promet počela uvoditi električna i dizelska vozila. Uvođenjem lokomotiva na suvremenije pogone, sustavno je smanjivan broj parnih lokomotiva u prometu. Posljednja parna lokomotiva u Hrvatskoj, koja je do 20. srpnja 1988. prometovala na pruzi između Pleternice i Našica, službeno je otpremljena i umirovljena 23. rujna 1988. godine s kolodvora Pakrac.
