WWF: Zločini protiv živih bića su zločini protiv života
Kaznena djela protiv okoliša i prirode danas su četvrta najunosnija aktivnost organiziranog kriminala na svijetu, nakon trgovanja ljudima, drogom i oružjem. Ti zločini čine neprocjenjivu štetu planetu, dovodeći brojne vrste do ruba izumiranja.
Kaznena djela protiv okoliša i prirode danas su četvrta najunosnija aktivnost organiziranog kriminala na svijetu, nakon trgovanja ljudima, drogom i oružjem. Ti zločini čine neprocjenjivu štetu planetu, dovodeći brojne vrste do ruba izumiranja.
Kaznena djela poput ubijanja, trovanja, zarobljavanja i krijumčarenja ugrožavaju velik broj vrsta na globalnoj razini, a druga najveća izravna prijetnja divljim vrstama, nakon gubitka prirodnih staništa, je njihova neodrživa i nezakonita trgovina.
Glavni cilj kampanje je podići političku i društvenu svijest o ozbiljnosti kaznenih djela protiv divljih vrsta. Iako najčešće slušamo o ubijanju i krijumčarenju dalekih i egzotičnih vrsta, ovi zločini događaju se i u Europi i ugrožavaju europsku bioraznolikost. Prstaci i kornjače neke su od glavnih europskih vrsta koje se krijumčare, medvjedi i vukovi česte su žrtve krivolova, dok velik broj ptica često stradava zbog trovanja i nezakonitog ubijanja.
– Iako su brojne vrste strogo zaštićene, nezakonite aktivnosti poput krijumčarenja i krivolova i dalje su prisutne. Izvještaj Birdlife Internationala pokazuje da na globalnoj razini 25 milijuna ptica godišnje strada tijekom migracije prema Europi. Trovanje i nezakonito ubijanje dovode mnoge vrste do ruba istrebljenja. Među njima je i suri orao, strogo zaštićena vrsta čija se populacija u Hrvatskoj procjenjuje na samo 20-30 parova – navodi Snježana Malić-Limari iz WWF Adrije pozivajući se na izvještaj udruge BIOM.
– Zločini protiv divljih vrsta se u Hrvatskoj premalo osuđuju, često ostaju neriješeni i bez posljedica za počinitelje. Zbog toga radimo na povećanju kapaciteta nadležnih institucija, njihovom osnaživanju i udruživanju te edukaciji stručnjaka i društva. Vjerujemo da će se tako povećati broj prijavljenih, procesuiranih i osuđenih kaznenih djela te obeshrabriti njihovo počinjenje – ističe Malić-Limari.
