Kao društvo smo kognitivno lijeni, a informacije uzimamo zdravo za gotovo

Dezinformacije su postale dio naše svakodnevice, moćno oružje kojim je moguće utjecati na važne političke i društvene procese u uređenim, a još važnije u neuređenim državama. Stoga je iznimno važno graditi otpornost društva na takve anomalije i razvijati kritičku svijest građana te graditi kulturu propitkivanja istinitosti činjenica.
 

Istaknuto je to danas na panel diskusiji na Sveučilištu VERN' „Jačanje otpornosti društva na dezinformacije“ na kojoj su gostovali Mikael Tofvesson, Direktor Odjela za operativne poslove u Agenciji za psihološku obranu Kraljevine Švedske, Tom Morin-Robinson iz Službe za javnu diplomaciju NATO-a, dr. sc. Nikola Brzica, stručnjak za obranu i sigurnost te nekadašnji pomoćnik ministra obrane za obrambenu politiku i rektor Sveučilišta VERN' te stručnjak za sigurnost prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila.
 

Događaj je otvorila NJ. E. Diane Helen Madunic, veleposlanica Kraljevine Švedske u Republici Hrvatskoj, a okupljene su pozdravili i rektor Sveučilišta VERN' te Josip Popovac, ravnatelj Agencije za elektroničke medije i predsjednik Vijeća za elektroničke medije.
 

Uvodno izlaganje u diskusiju održao je Mikael Tofvesson koji je predstavio rad svoje agencije te istaknuo kako je njezin glavni zadatak razvijati i koordinirati razvoj švedske psihološke obrane od dezinformacija, u suradnji s javnim tijelima i drugim dionicima u društvu. Svrha psihološke obrane je zaštititi demokratsko društvo, slobodno formiranje mišljenja, neovisnost i temeljne slobode Švedske.

Zbog pogoršane sigurnosne situacije u Europi, Švedska redefinira svoju nacionalnu obranu. Mi imamo dugu tradiciju priprema za suzbijanje psihološkog rata, te ne smatramo ovo isključivo problemom koji se odnosi na našu Vladu, agencije ili vlast. Građani i mediji su sastavni dio kreiranja otpornosti društva i oni su nam važni dionici, naglasio je Tofvesson.
 

Kao društvo smo razvili jednu vrstu kognitive lijenosti, objašnjava rektor Sveučilišta VERN' te stručnjak za sigurnost prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, te dodaje da smo postali skloni konzumirati informacije koje mogu utjecati na naše stavove, razmišljanja i ponašanja, ali da uopće nemamo vremena za neku dublju provjeru činjenica.

Time se najširi slojevi društva niti ne mogu baviti, jer je to sofisticiran i složen sustav. Primjer Švedske je odličan jer on pokazuje da u okruženju u kojem postoji razvijena svijest o tome da se takve radnje rade, pogotovo u međunarodnim krizama, oni imaju agenciju koja o takvim pojavama može upozoriti stanovništvo, dok se kod nas i u drugim država takvim analizama bave agencije koje ne mogu i ne komuniciraju javno, istaknuo je rektor Cvrtila.

Zapad se nalazi u jednom, a Rusija u drugom informacijskom prostoru, nadovezao se Stručnjak za obranu i sigurnost dr. sc. Nikola Brzica, dodajući kako su nam svima servirane informacije koje nam najviše odgovaraju.

Podsjetit ću da je bivši američki predsjednik Barack Obama još 2014. u kontekstu odnosa Rusije i Ukrajine iskoristio termin 'mogućnost upravljanja situacijom', čega bismo danas itekako trebali biti svjesni, rekao je Brzica.

Događaj su zajednički organizirali Sveučilište VERN', Veleposlanstvo Kraljevine Švedske u Republici Hrvatskoj i Agencija za elektroničke medije, čiji je zamjenik ravnatelja Robert Tomljenović prije panela predstavio NPOO program Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka.