Kako smanjiti otpad hrane: više od polovice Hrvata baca iskoristive ostatke hrane

U Europskoj uniji godišnje se generira više od 58 milijuna tona otpada hrane, što iznosi 131 kilogram po stanovniku, dok je u Hrvatskoj to 71 kilogram otpada hrane po glavi stanovnika.

Međutim, hrvatska kućanstva iznad su prosjeka EU po količini stvorenog otpada hrane. Dok europska prosječna kućanstva stvaraju 51 posto ukupnog otpada, hrvatska kućanstva stvaraju čak 76 posto ukupnog otpada hrane u zemlji. Važno je napomenuti da istovremeno svaki peti Hrvat živi na rubu siromaštva, piše Super1.

UN želi tu brojku prepoloviti do 2030. godine. Kako? O zero waste kulinarstvu za Super1 govorio je zagrebački kuhar i vlasnik restorana Rougemarin, Marin Medak.
 

Naglasak na edukaciji građana

Medak vjeruje da bi edukacija građana te suradnja proizvođača hrane, trgovačkih lanaca i institucija mogli riješiti ovaj problem te smanjiti otpad hrane. Smanjenje pakiranja također bi znatno pomoglo kada količine nisu prilagođene pojedincu.
 

„Ponašamo se previše bahato, zaboravili smo da su naši djedovi i bake bili gladni, a ta situacija može se jako brzo vratiti. Danas živimo u maksimalnom izobilju i iskorištavamo tu poziciju“, rekao je Medak.

Samo korištenje proizvoda do kraja moglo bi napraviti veliku promjenu. Ostaci čokoladnog namaza u staklenci mogu se ponovno iskoristiti dodavanjem toplog mlijeka, pa dobijete čokoladno mlijeko. Stari kruh može postati ponovo upotrebljiv ako ga pohamo ili upotrijebimo za pripremu knedli. Uvenulo povrće može se peći i poslužiti kao prilog.
 

Više od 50 posto Hrvata baca jestivu hranu

Prema istraživanju Dukata, 51 % Hrvata baca ostatke zdravstveno ispravne hrane, naglašava Medak. Savjetuje da se ne kuha previše, a brzo hlađenje produžuje rok trajanja. Ostatke hrane treba planirati za kasniju konzumaciju ili ih iskoristiti pri pripremi sljedećeg obroka. Tjesteninu se može podgrijati s malo temeljca juhe, a povrće se može reciklirati u homemade vege-burgere ili povrtnu krem juhu.

Medak također ističe kako zdrava i kvalitetna prehrana ne mora biti skupa. Pola kilograma suhog graha dovoljno je za obrok cijele obitelji, košta tek dva do tri eura. Naglašava i da je kuhanje na žlicu najzdravije, najpristupačnije i najjednostavnije za pripremu te da se lako može zamrznuti.

Vrijeme blagdana posebno je kritično za količine otpada hrane koje su tada čak 25 posto veće u usporedbi s ostatkom godine. Zato je važno dobro isplanirati i kupiti samo one namirnice i količine koje su vam stvarno potrebne.