LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Negativne demografske promjene

Demografski trendovi u Hrvatskoj: Jesmo li pali ispod 4 milijuna stanovnika?

Loši demografski trendovi put iseljavanja, visoke stope smrtnosti, starog stanovništva i niske stope nataliteta postaju svakidašnjica hrvatskog društva. Imamo li sada manje od 4 milijuna stanovnika?

Loši demografski trendovi put iseljavanja, visoke stope smrtnosti, starog stanovništva i niske stope nataliteta postaju svakidašnjica hrvatskog društva. Imamo li sada manje od 4 milijuna stanovnika?

Posljednjih se godina hrvatsko društvo nalazi u velikim demografskim promjenama. Ulaskom u EU otvara se tržište rada te ljudi imaju više mogućnosti za pronaći svoj dom izvan granica Hrvatske – procjenjuje se da se od tada iselilo između 150 000 i 200 000 ljudi. Osim toga, našu zemlju prati i trend malog broja rođenih te, uz staro stanovništvo, velika stopa smrtnosti.

Prema popisu iz 2001. godine imali smo 4 437 460 stanovnika, dok popis iz 2011. godine broji 4 284 889 stanovnika. Premda precizne podatke još ne posjeduje, demograf Ivan Čipin u razgovoru za Index.hr naglašava kako postoji mogućnost da smo već prošle godine pali ispod 4 milijuna stanovnika. Također, smatra da će se negativni demografski trendovi nastaviti te da ćemo 2025. godinu dočekati s 3,8 do 3,9 milijuna stanovnika.

Osim iseljavanja, negativni trend nas prati i u prosječnoj dobi stanovništva i razlici između broja novorođenčadi i umrlih. Primjerice, prošle je godine, prema podacima DZS-a, bilo 36 135 živorođene djece, dok je broj umrlih iznosio 51 794. Važno je u ovom kontekstu naglasiti kako se Hrvatska smatra jednom od zemalja s najstarijim stanovništvom u Europi. Prosječna dob stanovništva 2015. godine iznosila je 42,6, dok je prošle godine ona iznosila 43,6.

Demograf Čipin za Index.hr naglašava i kako je upravo prosječna dob stanovništva jedan od naših najvećih problema. Prema procjenama,  2030. godine Hrvatska će imati preko milijun stanovništva s više od 65 godina. Govori kako je izlaz iz ove situacije moguć putem migracijske politike koja bi se fokusirala na povratku hrvatskih migranata, a uz to, trebalo bi se poticati i doseljavanje stanovnika.

Svemu tome treba nadodati kako je jedan od glavnih razloga napuštanja Hrvatske nezaposlenost. Trenutno je kod nas 145 151 registriranih nezaposlenih osoba, od toga 41 942 osobe do 29 godina, dok je objavljenih slobodnih radnih mjesta 112 210. Odlazak Hrvata u inozemstvo, međutim, zbog potrage za poslom, smanjio se tijekom korona krize, stoga će ovogodišnje ukupno iseljavanje Hrvata vjerojatno biti nešto manje.

FOTO: PIXABAY