Dokazano: Nema ništa loše u uživanju u hrani
U zadnje vrijeme pojam „mindfulness” došao je u središte pozornosti. Pokazalo se da posvećivanje veće pozornosti hrani može rezultirati gubitkom tjelesne mase te općenito zdravijim prehrambenim izborima.
U zadnje vrijeme pojam „mindfulness” došao je u središte pozornosti. Pokazalo se da posvećivanje veće pozornosti hrani može rezultirati gubitkom tjelesne mase te općenito zdravijim prehrambenim izborima.
Mindfulness ili usredotočena svjesnost odnosi se na stanje svijesti s pažnjom usmjerenom prema vlastitim iskustvima. Osim kao terapija u psihijatrijskim slučajevima, potiče se da i u svakodnevnom životu budemo svjesniji svojih postupaka jer se pokazalo da je upravo mindfulness povezan s blagostanjem i zdravljem. Moglo bi se reći da je to pojam obrnut od multitaskinga, a danas je sve popularniji. Umjesto pričanja na telefon, scrollanja društvenim mrežama i srkanja kave, mogli bismo se posvetiti samo jednome, primjerice kavarenju.
Često se nađemo u situaciji da nam se žuri ujutro na predavanje pa doručkujemo usput, bez puno razmišljanja o onome što ubacujemo u usta, ili smo se navukli na novu seriju i ne možemo se odvojiti od nje pa si nešto na brzaka pripremimo i jedemo ispred laptopa, ili nam je dosadno dok učimo pa grickamo čips. Možda ste u ovim primjerima uočili da se stvari mogu lako oteti kontroli pa se u procesu pojavi i koji kilogram viška. Jedno je portugalsko istraživanje pokazalo da je usredotočena svjesnost prilikom jela rezultirala gubitkom tjelesne mase kod pojedinaca s prekomjernom tjelesnom masom. Posvećivanje više pažnje jelu kao posljedicu može imati manji unos hrane u kojoj više uživamo te bolji izbor namirnica, s nutricionističkog stajališta.
FOTO: Unsplash
Iako sam pojam potječe iz budizma, ne brinite, ne morate se okrenuti novoj religiji niti početi meditirati kako biste si poboljšali život. Male promjene mogu dati velike rezultate. Nekoliko je načina na koje možete vježbati usredotočenu svjesnost. Kao prvo, posvetite vrijeme jelu. Iako nije uvijek lako pronaći vremena za sjesti i jesti, pokušajte to barem s dva glavna obroka u danu. Razmislite o tome što vam se jede i pripremite si to jelo. Možda je ta čokoladica koju ste si zamislili ipak samo izlika za neučenje, ili vam se zaista jede. Kada počnete jesti, uživajte u svakom zalogaju i ako ste brzi jelci prožvačite svaki zalogaj još nekoliko puta. Žvakanje je prvi korak probave. Uostalom, kada hranu samo ubacite u sebe, signali za sitost ne stignu ni doći do mozga na vrijeme. 20 je minuta potrebno kako bi mozak dobio informaciju o unesenoj hrani. Razmislite odakle hrana na vašem tanjuru dolazi i kako se osjećate jedući, koliko je samo ljudi sudjelovalo da bi ona došla do vas. Za one koji žele ići korak naprijed, preporučamo vođenje dnevnika prehrane. Zapisujte što ste pojeli i kako ste se osjećali nakon toga. On će vam omogućiti da objektivno sagledate što ste sve popapali u danu.
Dobro je s vremena na vrijeme osvijestiti što jedemo. Osim gubitka viška kilograma, ako on uopće postoji, više ćete uživati u hrani. U tom procesu samo zapamtite da je hrana gorivo našem tijelu, tj. ona bi trebala služiti nama, a ne mi njoj.
