Čine li zadirkivanja i prepucavanja prijateljstva jačima ili im štete?

Sigurno ste sto puta pročitali ili naišli na objavu na društvenim mrežama koja je glasila otprilike: Jeste li uopće prijatelji ako ne ismijavate jedno drugo? ili Najbolja su ona prijateljstva u kojima se psihički maltretirate, ali znate da je sve iz ljubavi.

Je li u redu dopuštati da vas prijatelji povremeno zadirkuju zbog neke osobine ili takve ljude ne treba smatrati prijateljima? Tanka je linija između prijatelja koji ismijavaju iz ljubavi i dražesti i onih koji to čine iz ljubomore i preziranja. Kako onda znati gdje je ta granica i što o svemu kaže struka? 

Psiholozi kažu da je zadirkivanje zapravo poželjno 

Psiholozi naglašavaju razliku između asocijalnog i prosocijalnog zadirkivanja. Antisocijalno zadirkivanje služi kako bi se pojedinci osjećali užasno zbog sebe, no psiholozi prosocijalno zadirkivanje smatraju pozitivnim jer se radi s manjkom zlobe i s pozitivnim namjerama. Upravo ono stvara zdrave veze među prijateljima i jača odnose.  

Prema autorici KJ Dell’Antonia, prosocijalno zadirkivanje među mladim prijateljima otkriva pripadnost i pomaže im da se zbliže. Ono pokazuje da vas prijatelji prilično dobro poznaju, gradi povjerenje i privrženost u bliskim prijateljstvima, a ujedno pomaže u testiranju i otkrivanju vaših granica. 

Prema dr. sc. Peteru Grayju, profesoru psihologije na fakultetu u Bostonu, prosocijalno zadirkivanje djeluje kao oblik društvene kontrole, u smislu da ispuhuje ego i potiče poniznost, a oboje su dugoročno pozitivne radnje (iako možda kratkoročno nije uvijek najugodnije). Gray smatra da prosocijalno zadirkivanje na neki način znači da vas prijatelji drže pod kontrolom. 

Dakle, prosocijalno zadirkivanje može imati pozitivne učinke na pojedince i njihova prijateljstva, no uvijek se vrijedi zapitati radi li se zapravo o laganom prepucavanju iz ljubavi ili se prelazi u antisocijalno zadirkivanje.