LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Sveučilište u Dubrovniku

Predstavljeni rezultati BALMAS-a, projekta koji štiti Jadransko more

BALMAS objedinjuje sve aktivnosti potrebne za dugoročnu i učinkovitu zaštitu Jadranskoga mora od negativnih posljedica unosa štetnih alohtonih vrsta balastnim vodama. Sveučilište u Dubrovniku partner je na projektu još od 2013. godine.

BALMAS objedinjuje sve aktivnosti potrebne za dugoročnu i učinkovitu zaštitu Jadranskoga mora od negativnih posljedica unosa štetnih alohtonih vrsta balastnim vodama. Sveučilište u Dubrovniku partner je na projektu još od 2013. godine.

Doc. dr. sc. Marijana Pećarević, doc. dr. sc. Josip Mikuš i doc. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić s Odjela za akvakulturu i Niko Hrdalo, dip. ing., s Pomorskog odjela, predstavili su rezultate IPA CBC Adriatic projekta BALMAS (Ballast Water Management System for Adriatic Sea Protection) na Sveučilištu u Dubrovniku.

Sveučilište u Dubrovniku (Odjel za akvakulturu, Pomorski odjel i Institut za more i priobalje) od studenoga 2013. partner je na spomenutom projektu koji završava krajem ovoga mjeseca. Riječ je o projektu koji objedinjuje sve aktivnosti potrebne za dugoročnu i učinkovitu zaštitu Jadranskoga mora od negativnih posljedica unosa štetnih alohtonih vrsta balastnim vodama i to na razini koja ne poznaje političke granice. Uspostavljanjem zajedničke suradnje svih zemalja na Jadranu te uvođenjem jedinstvenog sustava upravljanja balastnim vodama u svim jadranskim lukama, pružila bi se potpora nadležnim institucijama za brzo i učinkovito donošenje odluka o upravljanju vodenim balastom.

Da bi se ostvarili navedeni ciljevi, u sklopu projekta obavljen je pregled početnog stanja brodskog prometa u Jadranskom moru, istraženi su uzorci plovidbe brodova, balastne operacije, mogućnosti korištenja metoda upravljanja balastnim vodama (Ballast Water Management, BWM) te upravljanje sedimentima u lukama, brodogradilištima i remontnim zavodima. Stvorene su baze podataka iz sustava za kontrolu prometa te su osmišljeni model za predviđanje budućih kretanja brodova (tereta i balasta) te platforma za BALMAS GIS aplikaciju. U biološkom dijelu provedbe projekta BALMAS utvrđeno je nulto stanje u odabranim jadranskim lukama (Bari, Ankona, Venecija, Trst, Koper, Pula, Rijeka, Šibenik, Split, Ploče, Bar i Drač) te je započeo monitoring lučkih ekosustava.

Slušate glazbu dok se prisjećate prošlih događaja? Vaše sjećanje možda nije isto nakon toga


Istraživanja su obuhvaćala određivanje abiotskih parametara, ljudskih patogenih bakterija, planktona, cista dinoflagelata, bentosa i riba. Povezivanjem svih odgovornih i zainteresiranih strana u zemljama sudionicama pokrenut je sustav pravovremenog upozoravanja o izvanrednim stanjima u lukama (EWS – Early Warning System). Drugim riječima, o eventualnom incidentu u bilo kojoj jadranskoj luci bit će obaviještene odgovorne službe u svim ostalim lukama, što će omogućiti bolju pripremu i zaštitu ostalih luka.

S obzirom na to da Međunarodna konvencija za nadzor i upravljanje brodskim balastnim vodama i sedimentima (IMO, London, 2004.) stupa na snagu 8. rujna 2017. godine, bit će potrebna stroža kontrola vodenog balasta. U sklopu projekta nabavljena je i oprema za uzorkovanje vodenog balasta na brodovima za pet hrvatskih kapetanija, koja će omogućiti provođenje kvalitetne kontrole balasta na brodovima koji dolaze u naše luke.

Zašto zijevamo? Znanost ima odgovor


Na projektu je sudjelovalo 17 partnera iz Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije i Hrvatske. Hrvatski partneri, uz Sveučilište u Dubrovniku, bili su Ministarstvo pomorstva, transporta i infrastrukture, Udruga Mare Nostrum, Centar za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković te Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita. Ukupno je za provedbu projekta odobreno nešto više od 7,5 milijuna eura, od čega je Sveučilištu u Dubrovniku namijenjeno 240 000 eura.

Sudjelovanje Sveučilišta u projektu BALMAS nastavak je dugogodišnjih istraživanja u ovom području koja su 1998. godine, među prvima u svijetu, započeli profesor emeritus Josip Lovrić i profesor emeritus Adam Benović. Više informacija potražite na internetskoj stranici projekta.

Samo tri dana bez mobitela mogu pokrenuti promjene u mozgu, tvrde istraživači


IZVOR: UNIDU
FOTO: FRANO JERKAN/STUDENTSKI.HR