U Zagrebu održan projekt koji mlade na zanimljiv način uči političkoj pismenosti

Politička pismenost vještina je 21. stoljeća, a uz medijsku pismenost ona je ta koja će osposobiti kritične mase mladih da aktivno sudjeluju u aktivnostima svoje zajednice, da prosuđuju i donose odluke za boljitak svih mladih.

Upravo s tim u mislima u sklopu projekta „PoMLADImo Novi Zagreb” pokrenuta je aktivnost Simulacija lokalnih izbora kojom se mladima želi približiti sam mehanizam izbora te načini na koje oni mogu sudjelovati – primarno u svojoj lokalnoj zajednici. Do sada je simulacijom obuhvaćeno gotovo 200 srednjoškolaca koji su imali priliku kroz jednu od odabranih uloga sudjelovati u kreiranju programa imaginarnih kandidata za stranke koje su sami birali. Projekt je svoje prve korake napravio prošle godine, a ove godine okupio je 90 novih mladih ljudi koji su na simulaciji mogli sudjelovati u četirima različitim ulogama: stranke, građani, aktivisti i mediji te mentori.

Tijekom vikenda koji je iza nas imali su priliku testirati svoju kreativnost i kritičko razmišljanje, a kući su, sigurni smo, otišli s više znanja nego što su došli te su u dobroj poziciji da o političkoj pismenosti uče i svoje razredne kolege. 

Da stvari na kraju dana zbilja funkcioniraju pobrinuo se tim volontera s Filozofskog fakulteta, Fakulteta političkih znanosti i Sveučilišta Vern koji su u službi mentora imali priliku znanje s fakulteta pretočiti u praksu savjetima i vođenjem mladih prilikom kreiranja njihovih političkih kampanja.

Volonteri su sudjelovanjem u projektu izvršavali i svoje nastavne obaveze, a jedna od tih inicijativa, što je novina u ovoj godini Simulacije, došla je i sa Sveučilišta Vern i njihove profesorice, nekadašnje političke zastupnice, Mirele Holy.

VEZANO

Mladi u Hrvatskoj pokazuju nezadovoljstvo obrazovnim sustavom, sumnjaju na korupciju unutar istog, a pada i interes za potomstvom

---

Nakon pomno saslušanih programa mladih koji su bili podijeljeni u 4 stranke i timove aktivista i građana, izabran je pobjednik, a ovogodišnje lokalne izbore na Simulaciji odnosi stranka S.O.S. i njihov kandidat Matija Dražetić, koji je predstavljao svojevrsnu političku ljevicu.

Začetnica ovog projekta je, Helena Stepić, studentica diplomskog studija sociologije pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koja je na ovu ideju došla upravo promatrajući rezultate raznih istraživanja te uočavajući nesraz između tih brojki i stvarne političke aktivnosti. Danas sa smiješkom na licu zaključuje kako je pokretanje ovog projekta bio pun pogodak, a ono što je ona naučila od mladih oplemenilo je nju i tim koji je okupila.

Simluacija lokalnih izbora kao aktivnost u sklopu projekta „PoMLADimo Novi Zagreb” ove godine ušla je u svoju drugu godinu izvođenja. Kao voditeljica organizacijskog tima iznimno sam zadovoljna okupljenim timom, odnosno radom studenata te brojem odazvanih mladih ljudi koji su odlučili sudjelovati na samoj Simulaciji. Ono što nam projekt pokazuje je to da mladi žele politički participirati, ali da ne vide način kako, odnosno da ne znaju strukturirati svoja htijenja u konkretnu akciju. Projektom im, svojevrsnom simulacijom, dajemo konkretne informacije o tome što mogu napraviti za svoju lokalnu zajednicu i kakvu to refleksiju može imati na njih i njihove vršnjake u cjelini. Na ovogodišnjoj Simulaciji sudjelovalo je 40-ak mladih koji su pokazali znanje o temi, a mi smo si dali truda da im pokažemo kako to znanje, uz sveprisutnu želju, mogu iskoristiti da bi bili aktivnim građaninom. Vjerujemo da su nakon ove Simulacije još spremniji pokazati da mladi nisu tek pasivni pijuni, već ljudi s glasom koji diktira promjene u zajednici, rekla je voditeljica projekta Simulacija lokalnih izbora Helena Stepić.

Ovakvi  projekti, kao što je simulacija lokalnih izbora, trebali bi se provoditi na razini cijele države. Učenje simulacijom i međusobnom interakcijom su put transformacije našeg obrazovnog sustava. Ja sam se cijeli život zalagala za uvođenje građanskog odgoja u škole, ali nijedna vlast nije za to imala dovoljno hrabrosti. Za mene to nije hrabrost, već zdrav razum. Jako sam sretna jer je u Zagrebu zaživio pilot-projekt građanskog odgoja. Zalagat ćemo se za to da sva djeca u Hrvatskoj dobiju istu priliku i informacije. Mladi imaju pravo biti politički obrazovani i zahtijevati da ranije izađu na izbore. Upravo ovaj projekt omogućava mladima da uče za koje se vrijednosti zalažu pojedine stranke i kako se te vrijednosti apliciraju na rješavanje važnih pitanja, primjerice komunalnih, rekla je Benčić.

Na istom tragu govorio je i predsjednik mjesnog odbora Stenjevec, Ivan Vidak, koji je istaknuo da mladi nedovoljno participiraju u lokalnoj i nacionalnoj politici, a kao razlog navodi to da mladima politika u ovom trenutku ne nudi dovoljno.

Stranke nemaju dobro strukturirane programe za mlade i ne bave se dovoljno mladima. Treba im se ponuditi razlog zašto se baviti politikom jer politika se bavi svima nama, dodao je Vidak.

Gospodarenje otpadom je odraz društva u kojem živiš, odraz toga koliko smo spremni na promjene i koliko imamo povjerenja u ljude koji čine te promjene. Čini mi se da nema ljudi koji bi se ozbiljno uhvatili drugima približiti tu temu i odgovoriti im na sva pitanja koja ih brinu oko gospodarenja otpadom, rekla je Zubac.

Vidimo da mladi znaju već  da imaju moć, da mogu promijeniti stvari i da ako ih se dovoljno udruži – njihov glas vrijedi. Jako je važno da mladi cijelo vrijeme preispituju to zašto je nešto takvo kakvo je.  Aktivizam je dugoročan, to je maraton. I male promjene su važne da bi se dugoročno promijenile stvari. Svatko i s malim činom može biti aktivist. Biti aktivist danas znači djelovati za onaj cilj koji ti je važan u malim krugovima. Ne znači to nužno odlaziti na marševe i prosvjede. Dovoljno je već za obiteljskim stolom ili u društvu zalagati se za neku temu ili educirati druge - i to je aktivizam, rekla je aktivistkinja Maja Krištafor.

Znam da ako se neće desiti zbog mene, onda ću barem biti ta osoba koja postavlja sjeme za neki novi svijet. Baš zbog toga je i edukacija mladih o aktivističkom djelovanju jako važna, ali educiranje mladih nije samo važno zbog tog momenta prenošenja mog znanja njima, već i zbog mog učenja od njih, o njihovoj perspektivi, dodala je aktivistikinja Osmančević.

Ono što mnogi zaboravljaju, pa i zanemaruju, je da mladi danas poprilično puno sudjeluju, ali na neke nekonvencionalne načine. Možda se neće u velikoj mjeri odazvati na izbore, ali će zato bojkotirati proizvode koji štete okolišu ili će djelovati u digitalnom svijetu koji još nije prepoznat kao konvencionalan način sudjelovanja, ali on to jest. Ovakvih projekata zato treba biti što više kako bi se upravo konvencionalni načini političkog participiranja približili mladima, ali kako bi i oni vladajućima približili svoje stavove i svoje načine, zaključio je Staković.