Mladi u Hrvatskoj pokazuju nezadovoljstvo obrazovnim sustavom, sumnjaju na korupciju unutar istog, a pada i interes za potomstvom

Zaklada Friedrich Ebert (FES) i Institut za društvena istraživanja u Zagrebu proveli su opsežno istraživanje koje se bavi stavovima, vrijednostima i izazovima s kojima se suočavaju mlade generacije u Hrvatskoj. Studija, koja obuhvaća mlade u dobi od 14 do 29 godina, daje uvid u percepciju mladih o svom društvenom položaju, budućnosti i ključnim pitanjima poput obrazovanja, zapošljavanja, ekonomske situacije i politike.

Ključni nalazi studije ukazuju na to da mladi u Hrvatskoj osjećaju duboku nesigurnost zbog poteškoća na tržištu rada, niskih plaća i široko rasprostranjene percepcije korupcije. Ti faktori značajno utječu na njihove nade za osobnu emancipaciju i preuzimanje odgovornosti. Globalne prijetnje, poput klimatskih promjena i političkih nestabilnosti, dodatno povećavaju osjećaj pesimizma među mladima, koji zbog tih okolnosti razmatraju iseljavanje iz Hrvatske u potrazi za boljim životnim uvjetima.
 

„Nešto više od polovice mladih zaposleno je na poslovima koji su sukladni njihovom stupnju obrazovanja, dok ih više od četvrtine radi na poslovima koji zahtijevaju niže stupnjeve obrazovanja, što znači da se radi o mladima koji imaju više kvalifikacije s obzirom na poslove koje trenutno obavljaju.”

Rezultati studije pokazuju značajan porast broja mladih koji razmišljaju o iseljavanju. Glavni su motivi za tu odluku nezadovoljstvo uvjetima za zapošljavanje, niskim plaćama i općom ekonomskom situacijom u zemlji. Gotovo petina ispitanika već ima iskustvo boravka u inozemstvu, a među njima je sve više onih koji su u inozemstvu boravili radi obrazovanja. Iako se broj mladih koji planiraju iseliti u kratkom roku smanjuje, porastao je udio onih koji bi mogli razmisliti o preseljenju u narednim godinama.
 

„Od 2018. do 2024. smanjio se broj mladih koji razmišljaju o iseljavanju iz Hrvatske u roku kraćem od 6 mjeseci, no porastao je broj onih koji smatraju da bi mogli emigrirati u razdoblju od dvije do deset godina.”

Iako mladi iskazuju duboko nepovjerenje prema političkim institucijama, studija pokazuje da postoji porast neformalnog političkog sudjelovanja. Mnogi se sve više angažiraju u alternativnim oblicima političkog sudjelovanja, ukazujući na rastući interes za doprinos društvu. Istovremeno, mnogi mladi izražavaju velika očekivanja od nacionalnih vlasti, posebno u pogledu osiguravanja socijalne pravde i bolje kvalitete života za sve građane.
 

„Nijedna društvena i politička institucija nema natpolovično povjerenje mladih; zabilježen je snažan pad povjerenja u medije i značajan pad povjerenja u policiju i vojsku.”

Što se tiče obrazovnog sustava, studija otkriva pad zadovoljstva među mladima, s posebnim naglaskom na nezadovoljstvo kvalitetom obrazovanja na višim razinama. Iako je procjena kvalitete obrazovnog sustava relativno stabilna, broj nezadovoljnih mladih porastao je u posljednjih nekoliko godina. Osim toga, mnogi mladi rade na poslovima koji nisu u skladu s njihovim obrazovanjem, što ukazuje na problematičnu povezanost obrazovnog sustava i tržišta rada.
 

„Kvalitetom obrazovnog sustava najmanje su zadovoljni studenti diplomskih i poslijediplomskih doktorskih studija te mladi izvan sustava obrazovanja i osposobljavanja.”

Korupcija je među mladima prepoznata kao najveći problem Hrvatske u budućnosti, a studija otkriva da se u posljednjih šest godina povećao broj mladih koji vjeruju da postoji korupcija u obrazovnim institucijama.
 

„Mladi u najvećoj mjeri smatraju da je za dobivanje posla u Hrvatskoj najvažnija stručnost (59,6%), no i dalje više od polovice njih (54,6%) drži kako su za to važne veze s osobama na pozicijama moći.”

Mladi su također svjesni materijalnih nejednakosti, a više od 13% njih živi u siromaštvu. Prema podacima iz FES-ove studije o mladima, postotak mladih koji žive sami značajno se povećao u odnosu na 2018. godinu, no i dalje najveći broj mladih radije živi s roditeljima. Mladi se i dalje najviše uzdaju u obiteljske ekonomske resurse pa polovica njih živi s roditeljima jer to smatraju najjednostavnijim i inajsigurnijim rješenjem.
 

„Nešto više od trećine mladih bi se, kada bi imali financijske mogućnosti, osamostalilo i napustilo roditeljski dom.”

Također, studija pokazuje značajan porast broja mladih koji ne planiraju imati potomstvo. Iako je želja za djecom opala, mladi planiraju imati dvoje djece, ali tek u prosjeku u 26. godini života. Što se tiče izbora partnera, mladima su najvažniji obrazovna razina, odobrenje obitelji i religijska uvjerenja.

Nalazi ukazuju na potrebu za stvaranjem politika koje bi omogućile veće prilike za mlade, osobito u smislu zapošljavanja. Ključni izazov za društvo u budućnosti bit će stvaranje sustava koji će odgovoriti na njihove strahove i nade te omogućiti im ostvarenje želja za boljim životom i boljim društvom.