LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
mentalno zdravlje

Kad stres preuzme kontrolu: profesor psihologije otkriva kako se smiriti u stresnim situacijama

Svi koji se bore sa stresom – posebice studenti koji se neprestano suočavaju s rokovima, ispitima i akademskim pritiscima – mogu isprobati jednostavan, ali učinkovit način za smanjenje napetosti i poboljšanje koncentracije.

Svi koji se bore sa stresom – posebice studenti koji se neprestano suočavaju s rokovima, ispitima i akademskim pritiscima – mogu isprobati jednostavan, ali učinkovit način za smanjenje napetosti i poboljšanje koncentracije.

Kad život postane stresan, najčešći savjet koji ćete čuti je jednostavan: dišite… i to s razlogom. Profesor psihologije Ian Robertson s Trinity Collegea u Dublinu ističe da je duboko disanje „najprecizniji lijek koji možete sami sebi dati, i to bez nuspojava”. Dodaje i da je vrlo diskretan:

„Možete ga prakticirati bilo gdje, bez da itko primijeti.”


Duboko disanje, osobito s produljenim izdahom, aktivira parasimpatički živčani sustav – sustav koji djeluje poput kočnice i smiruje tijelo. Dug i dubok dah iz dijafragme usporava rad srca, smanjuje krvni tlak i ublažava osjećaj tjeskobe. Istraživanja pokazuju da duboko disanje može biti učinkovito i kod bolova. Kronična bol često je povezana sa stresom, a učenje kontroliranog disanja važan je dio terapije za upravljanje i stresom i boli.

Smiješne i neočekivane situacije tijekom ispita: studenti otkrivaju što su doživjeli u dvoranama



Stres i bol imaju sličan učinak na tijelo: povećavaju brzinu otkucaja srca, podižu krvni tlak, ubrzavaju i čine disanje plitko te uzrokuju napetost mišića. Ako živite u stanju kroničnog stresa ili boli, vaš živčani sustav ostaje stalno u pripravnosti, a mišići su u neprekidnoj napetosti. Uz to, stres i bol uzrokuju porast „hormona stresa”, odnosno kortizola, što mozak drži u stanju stalne aktivacije. Posljedica je veća osjetljivost na bol i jače reagiranje na signale boli. Jedan od načina da prekinete ovaj začarani krug je prakticiranje dubokog disanja.

Da smo barem znali ove stvari kad smo bili brucoši…


Za studente koji se suočavaju s rokovima, ispitima i akademskim pritiscima, ovakve vježbe disanja mogu biti jednostavan, ali moćan alat za smanjenje stresa i poboljšanje koncentracije. Jedna jednostavna vježba koju možete isprobati je 4-2-4: udahnite četiri sekunde, zadržite dah dvije sekunde, a zatim izdahnite četiri sekunde. Ponavljajte barem deset puta.

Ova tehnika može se prakticirati bilo gdje i u bilo kojem trenutku, a rezultati su trenutačno osjetni – smanjenje stresa, veća smirenost i bolja kontrola nad vlastitim osjećajima. Kad život postane previše naporan – jednostavno, dišite.
IZVOR: BBC SCIENCE FOCUS
FOTO: FREEPIK / ILUSTRACIJA