LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
mentalno zdravlje

Kad stres preuzme kontrolu: profesor psihologije otkriva kako se smiriti u stresnim situacijama

Svi koji se bore sa stresom – posebice studenti koji se neprestano suočavaju s rokovima, ispitima i akademskim pritiscima – mogu isprobati jednostavan, ali učinkovit način za smanjenje napetosti i poboljšanje koncentracije.

Svi koji se bore sa stresom – posebice studenti koji se neprestano suočavaju s rokovima, ispitima i akademskim pritiscima – mogu isprobati jednostavan, ali učinkovit način za smanjenje napetosti i poboljšanje koncentracije.

Kad život postane stresan, najčešći savjet koji ćete čuti je jednostavan: dišite… i to s razlogom. Profesor psihologije Ian Robertson s Trinity Collegea u Dublinu ističe da je duboko disanje „najprecizniji lijek koji možete sami sebi dati, i to bez nuspojava”. Dodaje i da je vrlo diskretan:

„Možete ga prakticirati bilo gdje, bez da itko primijeti.”


Duboko disanje, osobito s produljenim izdahom, aktivira parasimpatički živčani sustav – sustav koji djeluje poput kočnice i smiruje tijelo. Dug i dubok dah iz dijafragme usporava rad srca, smanjuje krvni tlak i ublažava osjećaj tjeskobe. Istraživanja pokazuju da duboko disanje može biti učinkovito i kod bolova. Kronična bol često je povezana sa stresom, a učenje kontroliranog disanja važan je dio terapije za upravljanje i stresom i boli.

Jeste li znali da studenti u Zagrebu mogu besplatno potražiti psihološko savjetovanje?



Stres i bol imaju sličan učinak na tijelo: povećavaju brzinu otkucaja srca, podižu krvni tlak, ubrzavaju i čine disanje plitko te uzrokuju napetost mišića. Ako živite u stanju kroničnog stresa ili boli, vaš živčani sustav ostaje stalno u pripravnosti, a mišići su u neprekidnoj napetosti. Uz to, stres i bol uzrokuju porast „hormona stresa”, odnosno kortizola, što mozak drži u stanju stalne aktivacije. Posljedica je veća osjetljivost na bol i jače reagiranje na signale boli. Jedan od načina da prekinete ovaj začarani krug je prakticiranje dubokog disanja.

Savjeti starijih studenata: kako preživjeti prvu godinu fakulteta?


Za studente koji se suočavaju s rokovima, ispitima i akademskim pritiscima, ovakve vježbe disanja mogu biti jednostavan, ali moćan alat za smanjenje stresa i poboljšanje koncentracije. Jedna jednostavna vježba koju možete isprobati je 4-2-4: udahnite četiri sekunde, zadržite dah dvije sekunde, a zatim izdahnite četiri sekunde. Ponavljajte barem deset puta.

Ova tehnika može se prakticirati bilo gdje i u bilo kojem trenutku, a rezultati su trenutačno osjetni – smanjenje stresa, veća smirenost i bolja kontrola nad vlastitim osjećajima. Kad život postane previše naporan – jednostavno, dišite.
IZVOR: BBC SCIENCE FOCUS
FOTO: FREEPIK / ILUSTRACIJA