male navike
Radimo ih nesvjesno, a mogu otkriti zanimljive stvari o našem karakteru
Naše male svakodnevne aktivnosti mogu biti zanimljiv trag za razumijevanje vlastitih navika i načina na koji funkcioniramo.
Naše male svakodnevne aktivnosti mogu biti zanimljiv trag za razumijevanje vlastitih navika i načina na koji funkcioniramo.
Način na koji držimo šalicu kave, kako slažemo stvari na stolu ili koju stranu kreveta biramo možda se na prvi pogled čine kao nevažne sitnice. No upravo takva svakodnevna ponašanja psiholozima mogu biti zanimljiva jer mogu pokazati određene obrasce u načinu na koji razmišljamo, donosimo odluke i komuniciramo s drugima.
Naravno, nijedna pojedinačna navika ne može u potpunosti opisati nečiju osobnost, ali kombinacija različitih ponašanja može dati zanimljiv uvid u naše karakteristike.
Osobnost kroz pet velikih dimenzija
U psihologiji se osobnost često opisuje pomoću takozvanog modela „velikih pet“ (Big Five), koji obuhvaća pet glavnih osobina:
otvorenost prema iskustvima
- savjesnost
- ekstrovertiranost
- ugodnost
- neuroticizam, odnosno emocionalna nestabilnost
Male navike često nastaju nesvjesno
Svakodnevne rutine nastaju kroz ponavljanje. Mozak mnoge radnje s vremenom pretvara u automatizirane obrasce kako bi trošio manje energije na odluke koje često donosimo. Zato neke stvari radimo gotovo bez razmišljanja – od načina na koji organiziramo radni prostor do toga kako provodimo slobodno vrijeme.
Primjerice, osobe koje vole planirati unaprijed često pokazuju izraženiju savjesnost. One češće organiziraju obveze, pridržavaju se rokova i vole imati kontrolu nad svojim vremenom.
S druge strane, osobe koje su otvorene prema iskustvima češće traže nove doživljaje, vole učiti, istraživati različite ideje i baviti se kreativnim aktivnostima.
Način na koji organiziramo prostor može govoriti o našim navikama
Radni stol, soba ili način na koji slažemo stvari oko sebe mogu biti povezani s našim stilom rada. Uredan prostor nekim ljudima pomaže u osjećaju kontrole i organiziranosti, dok neurednije okruženje kod nekih može biti povezano s kreativnijim pristupom i većom slobodom u razmišljanju.
Savjesnije osobe češće obraćaju pažnju na detalje i vole organiziranost, dok otvorenije osobe mogu biti sklonije eksperimentiranju i drugačijim rješenjima.
Ipak, uredan prostor ne znači automatski da je osoba savjesna, niti nered nužno znači kreativnost – na ponašanje utječe mnogo različitih čimbenika.
Društvene navike mogu pokazati koliko smo otvoreni prema drugima
Ekstrovertirane osobe često više uživaju u društvenim aktivnostima, lakše započinju razgovore i češće traže prilike za druženje. Vole aktivnosti koje uključuju druge ljude, poput različitih grupa, događanja ili volontiranja.
S druge strane, osobe koje više cijene vrijeme provedeno nasamo mogu jednostavno imati drugačiji način punjenja energije – što ne znači nužno da su povučene ili nedruštvene.
Briga o drugima povezana je s ugodnošću
Osobe koje postižu visoke rezultate na dimenziji ugodnosti često su empatične, suradljive i usmjerene na odnose s drugima.
Male svakodnevne aktivnosti, poput pomaganja drugima, održavanja dobrih odnosa ili stvaranja ugodne atmosfere, mogu biti povezane s ovom osobinom. Takve osobe često pridaju veliku važnost zajedništvu i međuljudskim odnosima.
Način reagiranja na stres može otkriti emocionalnu osjetljivost
Neuroticizam opisuje sklonost doživljavanju negativnih emocija poput zabrinutosti, nesigurnosti ili stresa. Osobe s izraženijom ovom osobinom mogu intenzivnije reagirati na stresne situacije.
To ne znači da je svaka zabrinuta osoba neurotična, nego da se radi o jednoj od dimenzija osobnosti koja postoji u različitim razinama kod svih ljudi.
Govor tijela otkriva više nego što mislimo
Osim svakodnevnih aktivnosti, puno toga komuniciramo i bez riječi. Položaj tijela, kontakt očima, izrazi lica i geste dio su neverbalne komunikacije.
Otvoren položaj tijela i okretanje prema sugovorniku mogu pokazivati zainteresiranost, dok zatvoren položaj tijela ili izbjegavanje pogleda mogu biti znak nelagode. Ipak, jedan pokret ili gesta sami po sebi ne mogu objasniti nečiju osobnost.
Zašto uopće obraćamo pažnju na takve detalje?
Ljudi prirodno pokušavaju razumjeti sebe i druge. Prepoznavanje obrazaca u ponašanju pomaže nam lakše se snalaziti u društvenim situacijama i donositi zaključke o okolini. No psiholozi upozoravaju da treba biti oprezan s brzim zaključcima. Osobnost je složena i ne može se objasniti jednom navikom, načinom slaganja stvari ili gestom.
Male svakodnevne radnje mogu otkriti zanimljive dijelove naše osobnosti, ali najviše o nama ipak govori kombinacija naših iskustava, vrijednosti, odnosa prema drugima i načina na koji se ponašamo u različitim situacijama.
OZNAKE:
IZVOR:
LEARNING MIND
FOTO:
MAGNIFIC / ILUSTRACIJA