Počasni doktorati: prestižna čast ili politički alat?

Počasni doktorati sveučilišta dodjeljuju se temeljem specifičnih kriterija koji odražavaju različite aspekte znanstvenog, kulturnog i društvenog doprinosa. Prema pravilima zagrebačkog Sveučilišta, počasne doktorate primaju istaknute osobe koje su svojim radom pridonijele napretku Sveučilišta, hrvatskoj znanosti i kulturi. S druge strane, zadarsko Sveučilište propisuje da se ova prestižna priznanja mogu dodijeliti istaknutim znanstvenicima i javnim djelatnicima iz Hrvatske i inozemstva za izniman doprinos na područjima znanstvenog, kulturnog, umjetničkog stvaralaštva ili za značajan doprinos razvoju Sveučilišta.

Svjetska sveučilišta, prilikom dodjele počasnih doktorata, posebice stranim državljanima, nerijetko se vode i političkim razlozima, a ne isključivo akademskim kriterijima. To se može vidjeti i u praksi Sveučilišta u Zagrebu, koje je počasne doktorate dodijelilo, među ostalima, predsjedniku SFRJ Josipu Brozu Titu, bivšem predsjedniku Arbitražne komisije Konferencije za mir u bivšoj Jugoslaviji Robertu Badinteru, turskom predsjedniku Sulejmanu Demirelu, britanskoj premijerki Margaret Thatcher, američkom ministru obrane iz vremena vojne akcije „Oluja” Williamu J. Perryju te kardinalu Josipu Bozaniću.
 

Počasni doktorati postali političko dodvoravanje?

Razlike između akademskih i političkih motiva u dodjeli počasnih doktorata ponekad postaju predmetom javnih polemika. Jedan od poznatijih slučajeva bio je propali pokušaj bivše premijerke Jadranke Kosor da se počasni doktorat dodijeli njemačkoj kancelarki Angeli Merkel. Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu odbio je taj prijedlog, a profesorica Mirjana Kasapović izjavila je tada kako fakultet "ne može dodijeliti počasni doktorat osobi koja je onako zdušno podupirala Ivu Sanadera".

Zanimljivo je da bivši premijer Ivo Sanader posjeduje počasni doktorat Sveučilišta u Philadelphiji, koji mu je 2004. godine dodijeljen za doprinos kulturi i vođenju hrvatske Vlade. To priznanje, kako je tada objašnjeno, simbolizira potvrdu dobrih povijesnih, društvenih, kulturnih i političkih veza Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država.

Zagrebačko Sveučilište pokušalo je dodijeliti počasni doktorat i Milanu Bandiću na prijedlog Muzičke akademije, no apel studenata i ostalih sudionika akademskog svijeta oštro se suprostavio tom potezu nazivajući ga "sramotnim, nepristojnim i bezobraznim".

Vezano uz samu dodjelu počasnih doktorata, valja napomenuti da je bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras donio odluku o dodjeli te titule Draganu Čoviću, predsjedniku HDZ-a BiH i bivšem članu Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, poznatom po brojnim aferama te po koaliranju s Miloradom Dodikom, a o čemu je tada od svih senatora jedino kritički progovorila docentica Đurđica Čilić s Filozofskog fakulteta.
 

Postupak dodjele počasnog doktorata na Sveučilištu u Zagrebu

Na Sveučilištu u Zagrebu proces dodjele počasnog doktorata započinje obrazloženim prijedlogom sveučilišnog tijela, fakulteta ili pojedinaca. Nakon toga Senat imenuje stručno povjerenstvo koje priprema izvješće, na temelju kojeg Senat donosi konačnu odluku. Sveučilište ističe kako je dodjela počasnog doktorata, prema europskoj i hrvatskoj tradiciji, izniman događaj. Počasni doktor ne prima samo čast i naslov, već preuzima i obvezu čuvanja ugleda i dostojanstva sveučilišta.

Diplome počasnih doktora izrađene su svečano i posebne su u odnosu na ostale diplome. Pisane su na latinskom jeziku, ovjerene potpisima rektora i promotora te opečaćene suhim žigom sveučilišta utisnutim u pečatni vosak.