Koji su razlozi nejednakosti žena i muškaraca u pojedinim akademskim disciplinama?

Sigurno ste primijetili kako na FER-u svake godine dominira muška populacija, a Učiteljski automatski povezujete s pripadnicama ljepšeg spola. Tehničke i znanstvene discipline nerijetko se povezuju s muškarcima, dok se društvene i humanističke znanosti povezuju sa ženama. Jeste li ikada razmišljali zbog čega je to tako? Neki kažu da se radi o vrstama predrasuda koje su u rangu s predrasudama o crncima. Koliko ta izjava uopće drži vodu?

Prema pisanju portala The Economist, postoje razna objašnjenja za takve vrste nejednakosti u pojedinim akademskim disciplinama. Desetak godina unatrag, tadašnji dekan Harvarda Larry Summers, istaknuo je kako zapravo za odgoj djece nije pogodan višesatni rad u laboratoriju, kako su navike sustavnog razmišljanja puno češće kod muškaraca nego kod žena te kako je statistički točno da muškarci imaju više sposobnosti za tehnička i znanstvena područja od žena. Tadašnjeg dekana te su izjave umalo stajale posla.

Science zatim objavljuje kako su to sve samo vrste predrasuda jednake onima koje se primjenjuju na temu crnaca. Sarah-Jane Leslie sa Sveučilišta Princeton i Andrei Cimpian sa Sveučilišta Illinois proveli su istraživanje u koje su uključili 1800 ispitanika iz akademskih krugova i poslali im upitnike u kojima su trebali opisati svoj normalan radni tjedan, izraziti mišljenje o tome koliko je bitno posjedovati neki poseban talent za vlastitu akademsku disciplinu, koliko je važno sustavno razmišljanje...

Naposljetku su zaključili da je vjerojatno da su tijekom godina muškarci i žene jednostavno bili vođeni drugačijim interesima i zbog toga razvili drugačije kognitivne sposobnosti. Osim toga, izloženi kulturnim obrascima koji im govore za što su sposobni, a za što nisu, i žene i crnci počinju i sami vjerovati da za pojedine stvari nemaju jednake sposobnosti kao ostali.