Kako je Boras postao lektor
Postoji nešto što se ne može opravdati neznanjem te je krajnje nedopustivo u novinarskom poslu i u pismu općenito.
Postoji nešto što se ne može opravdati neznanjem te je krajnje nedopustivo u novinarskom poslu i u pismu općenito.
Prosječni hrvatski govornici imaju više-manje brojne nedoumice vezane uz pravopis i gramatiku. U trgovinama postajemo slijedeći kupac, u restoranima pojedemo čevape i popijemo pivu, doma stalno nešto zahtjevamo, na piće idemo sa kolegama u noćni klub radnog vremena od 23:00-05:00. Penjemo se gore, silazimo dolje. Nekad radimo oko desetak sati, a cijelo vrijeme čekamo tren kada ćemo doći u svoj mali krevetić.
Međutim, postoji nešto što se ne može opravdati neznanjem te je krajnje nedopustivo u novinarskom poslu i u pismu općenito.
Da, to su zatipci. Njih će prepoznati bilo koji izvorni govornik hrvatskog jezika, čak i onaj bez ikakvoga jezičnog obrazovanja. Ako još uvijek niste čuli za tu riječ, vrijeme je da ju naučite. Naime, 2012. bila je proglašena najboljom novom hrvatskom riječi.
Zatipak, slovna pogreška, tiskarska pogreška ili tipfeler (njem. Tippfehler), za ljubitelje latinskog Lapsus calami (omaška pera), slučajna je pogreška nastala tijekom tipkanja. Zatipci su, najčešće, udvostručenje, manjak, zamjena ili premještaj slova.
U slovne pogreške ne ubrajamo pravopisne, gramatičke ili kakve druge pogreške nastale zbog neznanja autora ili pak pogreške nastale svjesno. Ne možete reći da je zatipak donjeti, ljek, biti ću, svih su pozvani, svo vrijeme i još milijun sličnih primjera. Jednostavno uzmite pravopis i gramatiku u ruke i malo ponovite gradivo. Vjerujte nam, nije TOLIKO teško.
Volonteri portala Studentski.hr u svojem su se lektorskom radu susreli s brojnim zatipcima. Ako nemate u Microsoft Wordu podešenu provjeru pravopisa i gramatike, na internetu postoji izvrsna stranica, tzv. Hašek. Na toj stranici možete brzo i jednostavno provjeriti svoj tekst, samo ga kopirate u sučelje i kliknete na strelicu. Ako imate grešaka, sustav će ih pronaći, čak i ponuditi drugu riječ. Moramo odmah napomenuti da vam neće popraviti razgotke (interpunkcijske znakove), neće vam popraviti stil i prepoznati apsolutno sve pogreške (npr. ovu kuća), tako da i dalje morate sami provjeriti tekst i razmisliti o tome što ste napisali.
Također, neće vam prepoznati zatipke u imenima. Život bi nam svima bio puno ljepši i jednostavniji kada ne bismo prekrštavali ljude, mijenjali im spol i slično. Zato dajte, nemojte to raditi, molimo vas. Kod muških se imena dekliniraju i ime i prezime (dakle niste zaljubljeni u Brad Pitta), a kod žena deklinira se samo ime. No to je već druga tema.
Za kraj donosimo još dvije korisne informacije.
Korisnici čavrljalica (engl. instant messaging) zbog brzine tipkanja često prave slovne pogreške. Ako je zbog zatipka poruka nejasna, pošiljatelj obično pošalje drugu, ispravljenu poruku sa zvjezdicom odmah na početku. Kužši? *Kužiš?
Pri navođenju (citiranju) teksta koji sadrži zatipke, autor obično piše [sic] kako bi naznačio da zatipak postoji u izvorniku, a ne u prijepisu.
Zato budite pametni jer sav vaš trud može pasti u vodu zbog jednog jedinog pogrešnog slova. Tako i Boras, koliko god želio biti novi rektor, to ne uspijeva i postaje – novi lektor!
P. S. Autor je triju knjiga, a ne tri knjige.
