Deset mitova o mozgu koji nisu istiniti
Mozak je jedan od organa u ljudskom tijelu o kojemu se puno toga ne zna. Zbog svoje velike važnosti, a ujedno još uvijek nedovoljno razjašnjene građe i načina djelovanja, tijekom povijesti razvili su se brojni mitovi o mozgu. Brojni od njih nisu točni, a koji su to pročitajte u nastavku.
Mozak je jedan od organa u ljudskom tijelu o kojemu se puno toga ne zna. Zbog svoje velike važnosti, a ujedno još uvijek nedovoljno razjašnjene građe i načina djelovanja, tijekom povijesti razvili su se brojni mitovi o mozgu. Brojni od njih nisu točni, a koji su to pročitajte u nastavku.
1. Koristimo samo 10% potencijala našeg mozga.
Krajem 19. stoljeća, fiziolog William James, jedan od znanstvenika koji su proučavali rad ljudskog mozga izjavio je da koristimo mali dio naših mentalnih i fizičkih mogućnosti. Zatim ga je jedan novinar krivo interpretirao te je napisao da prosječna osoba koristi samo 10% potencijala mozga. Kasnija istraživanja su pokazala da zapravo koristimo cijeli mozak, samo svi dijelovi nisu aktivni odjednom.
2. Puštanje klasične glazbe dojenčadi čini ih pametnijima.
Takozvani Mozzartov efekt bio je popularan u prošlom stoljeću pogotovo kada su u Americi počeli distribuirati CD-e klasične glazbe obiteljima s novorođenčadi s porukom guvernera: – I hope both you and your baby enjoy it - and that your little one will get off to a smart start. Ideja se proširila zbog jednog istraživanja provedenog na Sveučilištu u Kaliforniji koje je pokazalo da je 36 studenata bolje napisalo IQ test nakon što su slušali Mozarta nego nakon što su se opuštali u tišini. Međutim, takav rezultat nitko poslije nije uspio replicirati, a veći broj istraživanja je pokazalo da zapravo Mozartov efekt ne postoji.
3. U mozgu odrasle osobe ne mogu se stvarati nove živčane stanice.
Odrasli miševi, zečevi i ptice mogu stvarati nove živčane stanice tijekom života, no sve do nedavno nije se znalo da tu mogućnost ima i ljudski mozak. Naime, 1998. godine provedeno je istraživanje u kojem je dokazano da se novi neuroni mogu stvarati u hipokampusu u mozgu odrasle osobe. Zatim je 2014. godine na institutu Karolinska u Švedskoj dokazano da se neuroni mogu stvarati i u striatumu. Stanice se ne dijele intenzivno niti čak u velikom broju kao neke druge stanice u tijelu, ali neurogeneza ipak postoji.
4. Muški mozak je prirodno prikladniji za prirodne znanosti, a ženski za empatiju.
Postoje brojne razlike u anatomskoj građi muškaraca i žene pa tako postoje i anatomske razlike u građi muškog i ženskog mozga. Na primjer, muški mozak je veći od ženskog jer su muškarci obično veći i krupnije građeni od žena, ali to ne znači da su inteligentniji. Po toj logici, veći mozak-veća inteligencija, ljudi bi intelektualno trebali biti inferiorniji slonovima i kitovima. Najveće razlike između muškog i ženskog mozga nastaju zbog okoliša, tj. kulture u kojoj su odgajani, a ne zbog biološke podloge. Naime, žene se odgajaju tako da budu suosjećajnije, a muškarci da moraju uzdržavati obitelj i naći dobro plaćeni posao pa onda nastanu već spomenute razlike.
5. Koma je poput sna, nakon buđenja osoba je neozlijeđena i odmorena.
U filmovima i serijama koma izgleda bezopasno jer se osoba koja je bila u komi nekoliko mjeseci probudi u dobrom stanju; izgleda dobro, može normalno govoriti i može se normalno kretati. Nažalost, u stvarnom životu to nije tako. Oni koji se probude iz kome pate od brojnih neugodnosti te obično moraju proći rehabilitaciju. To se događa jer dijelovi mozga koji su inače aktivni za normalnog života i uobičajenog sna su vrlo utišani ili potpuno neaktivni za vrijeme kome, a sama koma obično traje nekoliko tjedana.
6. Rješavanje križaljki poboljšava memoriju.
Neuroznanstvenici su došli do ne baš tako revolucionarnog otkrića - rješavanjem križaljki osoba postaje bolja u rješavanju križaljki. Nije baš impresivno, zar ne? Mit je nastao zbog istraživanja da rješavanje križaljki odgađa gubitak pamćenja u osoba između 75 i 85 godina života koje je provedeno na Albert Einstein fakultetu medicine. Danas se većina znanstvenika slaže da nema korelacije između te dvije pojave, no naravno, ne šteti tu i tamo riješiti koju križaljku.
7. Studenti najbolje uče kada se stil predavanja poklapa s njihovih stilom učenja.
Ne postoje nikakvi dokazi koji bi poduprli ovu teoriju. Naime, 2006. godine na Sveučilištu u Kaliforniji su pokazali da studenti nisu bolje napisali test kada se predavanje održavalo na onaj način koji je njihov omiljeni za učenje. Postoje brojni načini kako što bolje nešto zapamtiti kao što su često ponavljanje, ispitivanje i slično koji se razlikuju za svakog pojedinca, ali to ne ovisi o načinu predavanja.
8. Alkohol uništava moždane stanice.
Onaj osjećaj ošamućenosti koji se javlja nakon nekoliko čaša vina nije zbog toga što alkohol prolazi mozgom i ubija sve što mu se nađe na putu. Naime, konzumacija alkohola dovodi do njegove interakcije s neuronima te oni ne mogu normalno izvršavati svoju funkciju pa osoba ima problema s hodanjem, pričanjem i slično. Naravno da prekomjerna konzumacija alkohola može oštetiti mozak, no dvije čaše vina zasigurno ne ubijaju živčane stanice.
9. Mi znamo što vi mislite: ESP je znanstvena činjenica.
ESP ili extrasensory perception, takozvano šesto čulo je postalo popularno u tridesetim godinama prošlog stoljeća. Naime, znanstvenik Joseph Banks Rine je tvrdio da neki pojedinci kojima je pokazana prazna strana kartice mogu pogoditi što je nacrtano na drugoj strani tako što čitaju misli onoga tko drži karticu. Naravno, ne postoje dokazi koji bi potvrdili ovu teoriju, a na razočaranje mnogih čitanje misli nije moguće.
10. Nekim osobama je više razvijena lijeva strana mozga (logička), a nekima desna (umjetnička).
U šezdesetim godinama prošlog stoljeća, neuroznanstvenik Roger Sperry na Caltechu razdvojio je lijevu i desnu polutku mozga osoba s epilepsijom kako bi smanjio njihove napadaje tako što je prerezao vlakna koja spajaju te dvije polutke. Zatim je proveo eksperiment u kojem je na razne načine podraživao lijevo i desno oko pacijenata (slikama, svjetlom i drugim) te je uočio da lijeva polutka bolje procesuira verbalne, a desna vizualne i prostorne informacije. Njegova istraživanja su s vremenom bila krivo interpretirana, a danas ne postoje dokazi koji bi poduprli teoriju da osobnost ovisi o dominantnoj polutki. Štoviše, pri rješavanju nekog zadatka ili za vrijeme kreativnog rada aktiviraju se neuronske mreže kroz cijeli mozak.
