Finska ponovno najsretnija zemlja na svijetu, a i Hrvati su među sretnijima

Povodom UN-ovog Međunarodnog dana sreće, danas 20. ožujka, objavljeno je Izvješće o sreći u svijetu za 2024. godinu. Ove godine u fokusu istraživanja bila je sreća ljudi u različitim životnim razdobljima.

Na vrhu ukupnog popisa i ovog puta se, sedmu godinu za redom, našla Finska gdje je ocjena sreće 7,7. Sljedeće na popisu su Danska, Island i Švedska. Najnesretnijom državom proglašen je Afganistan s ocjenom 1.7, a blisko ga prate i Kongo, Sierra Leonea, Lesota i Libanon.

Hrvatska je zauzela 48. mjesto, dok se među susjednim zemljama Slovenija našla na visokom 22. mjestu, Srbija na 45., Italija na 33., a Bosna i Hercegovina tek na 71. mjestu.

Svake godine, Svjetsko izvješće o sreći objavljuje Mreža rješenja za održivi razvoj Ujedinjenih naroda, a temelji se na podacima američke tvrtke za istraživanje tržišta Gallup. Izvješće je prvi puta izašlo 2012. godine, a do danas je ostao isti cilj -  podržati ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda.

U istraživanju su stanovnici iz 143 zemlje i regije pozvani da ocijene svoje zadovoljstvo životom na skali od nula do 10. Analiza uključuje šest faktora: socijalnu podršku, osobne prihode, zdravlje, slobodu, velikodušnost i odsutnost korupcije, odnosno temelji se na procjeni ljudi o njihovoj sreći, ali i podatcima o ekonomskom i socijalnom stanju zemlje.

Sjedinjene Američke Države su po prvi put od 2012. godine ispale iz prvih 20 zemalja po sreći, što je posljedica značajnog pada blagostanja Amerikanaca mlađih od 30 godina. Iz prvih 20 je ispala i Njemačka, dok je do porasta indeksa sreće došlo u Bugarskoj, Češkoj i Litvi. 

Ove je godine i po prvi puta izvješće dalo odvojene poretke po dobnim skupinama, koji se u mnogo slučajeva znatno razlikuju od ukupnog poretka. Pa se tako Litva našla na vrhu liste u kategoriji mlađih od 30 godina, a Danska na vrhu one za starije od 60 godina. Kada se usporede generacije, primjećuje se da su oni rođeni prije 1965. godine u prosjeku sretniji od onih rođenih nakon 1980. godine. Među milenijalcima, zadovoljstvo vlastitim životom opada s godinama, dok među boomerima raste s godinama.

Također analizirajući sreću među djecom i adolescentima diljem svijeta, istraživači su otkrili da mladi u dobi od 15 do 24 godine globalno pokazuju veće zadovoljstvo životom od starijih, iako se taj jaz postupno smanjuje u Europi, a nedavno se obratio i u Sjevernoj Americi.

Profesor John F. Helliwell, osnivač i urednik World Happiness Reporta, rekao je
 

„Pronašli smo neke poprilično zapanjujuće rezultate. Među zemljama postoji velika raznolikost u relativnoj sreći mlađeg, starijeg i srednjeg stanovništva. Stoga se globalna rang lista sreće poprilično razlikuje za mlade i stare, u mjeri koja se uvelike promijenila u posljednjih desetak godina.”