LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
USVAJANJE VJEŠTINA I UČENJE

Evo zašto možda učite i usvajate nove vještine sporije nego što biste htjeli

Sporo učenje često ima više veze s našom sposobnošću da se usredotočimo, našim načinom razmišljanja, uvjerenjima te našim odnosom prema učenju, nego s urođenom sposobnošću učenja.

Sporo učenje često ima više veze s našom sposobnošću da se usredotočimo, našim načinom razmišljanja, uvjerenjima te našim odnosom prema učenju, nego s urođenom sposobnošću učenja.

Novo normalno odnosno situacija koju je definirala pandemija koronavirusa, zatvorila nas je u naše domove i natjerala da promijenimo rutinu i prilagodimo situaciji. Mnogi su se morali odreći druženja s prijateljima, treninga, odlaska u kino. No, upravo je to odricanje donijelo više vremena za naučiti nešto novo. Poneki novu vještinu usvoje odmah, a nekima je potrebno više vremena. Donosimo razloge zašto poneki uče sporije, koje je izdvojio Lifehack.

Nedostatak fokusa

Jedan od ključnih elemenata za kvalitetno učenje je fokus odnosno pozornost koju usmjeravamo učenju. Ako nismo fokusirani na ono što pokušavamo naučiti, učenje će se odužiti i otežati. Dobar savjet je da za učenje odaberete mirno okruženje u kojem vas nitko i ništa neće ometati. Izbjegavajte preudobne stolice i učenje na krevetu jer će vas vrlo često lako uspavati. Stišajte mobitel i maknite sa stola sve što vam može oduzeti pažnju.

Iako je multitasking dobra kvaliteta koju čovjek može posjedovati, prebacivanje s jednog na drugi zadatak umanjuje fokus. Planirajte učenje, usredotočite se na jednu stvar te učite po redu, od najzahtjevnijeg do najlakšeg. Tako ono najteže oduzet će vam najviše vremena, dok će ono lagano doći na kraj te vas neće izmoriti.

Loš san, dehidracija i nezdrave životne navike uvelike utječu na našu sposobnost fokusiranja. Ne kaže se bez veze - u zdravom tijelu, zdrav duh. Uz dobar san, poboljšanu prehranu, manje alkohola i bolju hidrataciju, mozak će vas nagraditi većom usredotočenošću i učinkovitijim učenjem.

Način razmišljanja i uvjerenja 

Za manje od tjedan dana kreće faks, a ovi filmovi će vas motivirati za novu akademsku godinu


U knjizi Mindset: Nova psihologija uspjeha, svjetski poznata psihologinja Carol Dweck objasnila je utjecaj našeg stava i razmišljanja na naš razvoj.  Ljudi s čvrstim stavom i načinom razmišljanja – uvjerenjem da smo rođeni sa svojstvima koja se ne mogu promijeniti – skloni su razmišljati u terminima ili imaš ili nemaš, što zauzvrat može stvoriti mentalni blok koji ometa njihov napredak.

No, ljudi s načinom razmišljanja koji im dopušta razvoj, odnosno uvjerenjem da možemo razviti i poboljšati svoje sposobnosti strašću i ustrajnošću, motivirani su da prošire svoje sposobnosti i napornije rade na poboljšanju.

Kao što je Henry Ford jednom rekao Whether you think you can or you think you can’t, you are right. Ako vjerujete u učenje koje se temelji na načelu ili imate ili nemate, stvorit ćete negativan placebo učinak, poznat kao nocebo efekt, koji može usporiti ili pogoršati vaše učenje te vas natjerati da odustanete.

Nerealna očekivanja

Kad god želimo usvojiti novu vještinu ili naučiti novi predmet, pretpostavljamo da će proces učenja proći bez problema. No, stvarnost je da je učenje ponekad frustrirajuće, stresno i sporo. Učenje oduzima i vrijeme i energiju, a proces učenja od nule često sa sobom nosi problem nerealnih očekivanja u kojem najčešće krivimo sebe – mislimo da učimo sporo, nemamo talenta ili da nismo dovoljno pametni.

Pridružite se Europskoj noći istraživača, održava se u ovih pet hrvatskih gradova



Naša očekivanja i brzina učenja u velikoj su mjeri ono što nas čini da se sporo učimo – čak i ako to nije tako. Baš kao što bismo trebali biti svjesni svog načina razmišljanja, također moramo držati svoja očekivanja pod kontrolom. Trebamo imati realniju perspektivu potrebnog vremena i energije koja je potrebna da naučimo što nas zanima.

Učenje je dugotrajan proces. Neki ljudi brže prolaze kroz početne faze, ali kasnije usporavaju. Za druge je suprotno – uče polako u početnim fazama, ali brže u srednjim i naprednim. Poanta je u tome da brz ili spor početak nije dobar prediktor vaših sposobnosti kao učenika.

Ne treba se uspoređivati s drugima

Prethodno učenje utječe na to koliko brzo naučimo nešto novo. Naš um funkcionira kao skela – sve što smo već izgradili služi kao baza za izgradnju do vrha. Usporedba s drugima zato nije realna, ne znamo kakvu bazu i osnove iz prošlosti imaju oko onoga što uče.

Kako uvesti ravnotežu između prioriteta i straha od propuštanja?


Možemo pomisliti da sporo učimo kad se uspoređujemo s kolegama studentima, ali oni možda već imaju znanje i vještine koje im omogućuju da brže usvoje novo učenje. Strategija da postanete brži učenik je da nikada ne prestanete učiti. Što više učimo, brže možemo naučiti nove stvari!

FOTO: PIXABAY