1 od 5 studenata pati od psihičkih poremećaja; evo kako prepoznati njihove simptome

Ubit ću se ako ne prođem. Deprimira me ovo predavanje. Ne mogu više. Ranit ću se. Da me bar pokupi auto. Ako niste tijekom svojeg studiranja izrekli barem jednu od ovih rečenica ili bar čuli nekog od kolega kako ih govore, jeste li uopće studirali? Studentsko je razdoblje, uz sve svoje divne strane, stresno razdoblje života. Ispiti, financije, posao, predavanja, skupljanje ECTS-a, očekivanja roditelja, partnera, poslodavac – sve su to stvari s kojima se studenti svakodnevno susreću i koje im svakodnevno stvaraju stres. Većina se studenata uspješno nosi sa svakodnevnim stresom. Dok se neki okreću gledanju serija, čitanju i hobijima, drugi se okreću teretani: 

– Redovito idem u teretanu tijekom, manje-više, cijele godine, ali najdraže mi je vježbati dok traju rokovi. Kad učim cijeli dan, teretana je super odmor za mozak, riješim se stresa i frustracija, a i osjećam se dobro u vezi sa samim sobom. – priča nam Maja, studentica Ekonomskog fakulteta. 

No, što kada odlazak u teretanu, sezona serije i junk food ne mogu riješiti psihičke probleme? Što kada najveći problem tijekom ispitnih rokova nije stres uzrokovan učenjem, nego napadaj panike u tri ujutro noć prije ispita? Što kada rečenice kojima smo započeli članak nisu humoristične dosjetke radi povećanja dramatičnog efekta, nego misli i osjećaji koji zaokupljaju svaki trenutak svakoga dana? 

Prema nekim istraživanjima stopa depresivnih studenata u Hrvatskoj povećava se, a od nje pati 5 do 10% studenata. Osim depresije, studenti pate od tjeskobe i anksioznosti, a nerijetko se okreću i ovisnostima. Od pretjerane konzumacije alkohola pati 20,37% studenata, a od poremećaja osobnosti 17,68%. Budući da je očuvanje mentalnog zdravlja zbog mnogih stresora u studentskom životu dosta teško, izuzetno je važno osvijestiti simptome mentalnih bolesti te prepoznati kada je vrijeme za traženje stručne pomoći. 

Kako prepoznati simptome?

Najčešći poremećaji u studenata jesu anksiozni poremećaji koji predstavljaju najčešći oblik mentalnih bolesti. Kod mnogih se studenata tjeskoba javlja samo u određenim situacijama kada moraju položiti važan ispit te je to prolazno stanje. Povremeni osjećaj tjeskobe nije razlog za zabrinutost, no ako se javlja svakodnevno i sprečava pojedinca u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, potrebno je potražiti pomoć. Tjeskobni poremećaj popraćen je dugotrajnim, intenzivnim strahom ili zabrinutosti u situacijama kada takvi osjećaji nemaju prave uzroke u stvarnosti, a intenzivna tjeskoba ometa ritam spavanja, koncentraciju, apetit i onemogućuje uživanje u životu i opuštanje. 

Ozbiljniji mentalni poremećaj koji se često javlja kao posljedica studentskog života jest depresija. Uzroci pojave mogu varirati od studenta do studenta, no najčešće su to preveliki broj obaveza, prilagođavanje na nove životne odgovornosti, stres od učenja i pripreme za ispite. Konstantno loše raspoloženje, gubitak interesa, nisko samopouzdanje, nesanica, gubitak apetita i loša koncentracija neke su od glavnih simptoma poremećaja depresije. Ono što depresija još može uzrokovati jesu osjećaji bespomoćnosti, bezvrijednosti, seksualni problemi, samoozljeđivanje te misli o smrti i samoubojstvu.

Nerijetka je pojava kod studenata zanemarivanje signala koje šalju tijelo i um te odbijanje priznanja da osjećaju probleme smatrajući da su oni dio prolazni životnih okolnosti. Međutim, studenti koji se suočavaju s ovim simptomima svakog dana dulje od dva tjedna trebali bi se savjetovati sa stručnjacima.  

Ono što se rijeđe javlja kod studenata, ali je ipak zastrašujuće iskustvo, jest panični napad. Iako se ne proglašava mentalnom bolešću, uzastopni napadaji panike mogu biti simptom anksioznog poremećaja, poput paničnog poremećaja. Napad se događa kada tijelo odgovara na osjećaje straha i anksioznosti, stresne situacije, no može se pojaviti i bez ikakvog razloga. Vremenski traje od pet minuta do pola sata, a popraćen je ubrzanim i nepravilnim disanjem, gubitkom kisika, znojenjem i tresavicom.

Psihički poremećaji ozbiljan su problem mladih, a posebice studenata. Zato je ključno prepoznati simptome i potražiti pomoć stručnjaka kako bi očuvali mentalno zdravlje. U nastavku donosimo popis Ministarstva pravosuđa sa stručnim psihološkim i ostalim savjetovalištima za mlade kojima se možete obratiti za podršku i pomoć:

• Društvo za psihološku pomoć: Modus – centar za djecu, mlade i obitelj
• Psihološki centar Tesa 
• Plavi telefon
• Centar za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih
• Hrvatski zavod za javno zdravstvo: Odjel za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti.