Hrvatska na listi zemalja s najvećim porastom djece u riziku od siromaštva, dok naši susjedi bilježe najniže stope u EU

Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti jest pokazatelj koji čine osobe (postotak osoba u ukupnoj populaciji) koje su u riziku od siromaštva ili u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji (oskudici) ili žive u kućanstvu s vrlo niskim intenzitetom rada. Stopa rizika od siromaštva kao standardni pokazatelj jest postotak osoba koje imaju ekvivalentan raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva, objašnjavaju iz Državnog zavoda za statistiku.

Podaci Eurostata za 2024. godinu donose zabrinjavajuće zaključke – gotovo svaki četvrti dječji stanovnik Europske unije suočen je s rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti. To znači da je 19,5 milijuna djece mlađe od 18 godina, odnosno 24,2 posto ukupne dječje populacije u Europskoj uniji, živjelo u uvjetima koji ugrožavaju njihovu socijalnu sigurnost. Ovaj udio je blago smanjen u odnosu na prošlu godinu kada je iznosio 24,8 posto, što znači pad od 0.6 postotnog boda.

Na razini država članica, najviše djece u riziku bilježe Bugarska sa 35,1 posto, Španjolska sa 34,6 posto i Rumunjska sa 33,8 posto. Iako se Rumunjska nalazi među zemljama s najvećim udjelom djece izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, upravo je tamo zabilježen i najveći napredak – udio djece u nepovoljnom položaju u 2024. smanjen je za 5,2 postotna boda u odnosu na prethodnu godinu. Nakon Rumunjske, najveći pad udjela djece u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti zabilježen je u Irskoj, gdje je broj djece u nepovoljnom položaju smanjen za 3,7 postotnih bodova, a značajan napredak ostvarila je i Mađarska s padom od 3,3 postotna boda. 

Najniže stope rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti među djecom zabilježene su u Sloveniji, gdje je udio iznosio 11,8 posto. Cipar i Češka također se ističu povoljnijim pokazateljima, s udjelima od 14,8 odnosno 15,4 posto.

S druge strane, pojedine zemlje suočile su se s pogoršanjem situacije. U Finskoj je udio djece u riziku porastao za 3,5 postotna boda, što predstavlja najveći negativni pomak među svim članicama. Porast broja djece u riziku zabilježen je i u Bugarskoj i Belgiji, u obje zemlje za po 1,2 postotna boda. Hrvatska također bilježi zabrinjavajući porast od 2 postotna boda. 

 

Koja su djeca u Hrvatskoj u nepovoljnom položaju?

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj je u 2024. godini iznosila 20,3 posto. Prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo iznosio je 7.407 eura na godinu, dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio 15.554 eura na godinu.

U Hrvatskoj su tijekom 2024. godine djeca koja žive u obiteljima s vrlo niskim intenzitetom rada bila u posebno nepovoljnom položaju – više od 72 posto njih bilo je izloženo riziku od siromaštva. Ova brojka odnosi se na kućanstva u kojima radno sposobni članovi rade vrlo malo ili uopće ne rade, odnosno manje od jedne petine mogućeg godišnjeg radnog vremena.

Među djecom koja žive s jednim roditeljem, gotovo svako četvrto (26,9 posto) suočava se s rizikom od siromaštva. Visoka stopa rizika prisutna je i u obiteljima s dvije odrasle osobe koje imaju troje ili više djece – u tim kućanstvima u siromaštvu odrasta 23,5 posto djece.

Ovi podaci ukazuju na to da su među najranjivijima djeca iz obitelji sa samohranim roditeljem te ona iz obitelji gdje je prisutna nezaposlenost ili vrlo nizak radni angažman. Nedostatak stabilnih prihoda u obiteljima u kojima djeca odrastaju znači i ograničen pristup osnovnim potrebama – zdravoj prehrani, obrazovanju, sigurnom stanovanju i slobodnim aktivnostima.

Zabrinjavajuće je i što su upravo djeca izložena trajnim posljedicama siromaštva – socijalna isključenost u djetinjstvu često se nastavlja i u odrasloj dobi.