LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Ulazak na tržište rada

Što je to studentski ugovor, a što ugovor o radu, autorski ugovor ili ugovor o djelu?

Uvijek je bilo teško razumjeti koje su razlike između studentskog ugovora, ugovora o radu, ugovora o djelu i autorskoga ugovora, dok sami nismo iskusili kako je raditi na svakome od njih. U razgovoru s raznim ministarstvima kao i čitanjem zakona, pokušali smo objediniti najvažnije stavke svakog ugovora.

Uvijek je bilo teško razumjeti koje su razlike između studentskog ugovora, ugovora o radu, ugovora o djelu i autorskoga ugovora, dok sami nismo iskusili kako je raditi na svakome od njih. U razgovoru s raznim ministarstvima kao i čitanjem zakona, pokušali smo objediniti najvažnije stavke svakog ugovora.

U svrhu prilagodbe sadržaja na portalu osobama s invaliditetom, u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr izrađena je cjelovita audio verzija članka.

Tijekom završnih godina studiranja mnogo studenata je već imalo priliku iskusiti neki oblik rada u struci, a nije rijetko ni da većini njih posao sve više dolazi na prvo mjesto. Većina nas je u razmišljanjima kako moramo imati nešto sigurno, jer je fakultet pri kraju ili je studentski posao koji već dugo radimo postao ozbiljnija stvar. 

Kakav god slučaj bio, mnogima ovo razdoblje predstavlja period kada prelaze iz studentskog radnog odnosa u stalni radni odnos. Ako se prepoznajete kao netko tko prolazi trenutno kroz ovo, vjerojatno se pitate kakve su razlike između studentskog ugovora i ugovora o radu, kakve vrste ugovora uopće postoje, što je zapravo tržište rada i kako u njega ući.  

Na ova i još neka druga pravna pitanja odgovorilo nam je Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Naime, u razgovoru s nadležnom osobom za javnost iz Ministarstva, primijetilo se kako se u cijelom procesu prelaska na drugi tip ugovora odnosno ugovor na radu, ovlasti prepliću. Ministarstvo je uspjelo odgovoriti na poneka pitanja, no za druge detalje uputili su nas Ministarstvu financija - Porezna uprava, Ministarstvu znanosti i obrazovanja i djelomično Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Time se može vidjeti kako ulazak na tržište rada iziskuje poznavanje pravilnika i zakona.

Znamo kako radom na studentskom ugovoru uspijevamo zadržati prava na iksicu, prehranu, razne oblike stipendiranja, besplatno zdravstveno osiguranje, popuste na javne prijevoze i slično, no većina studenata i dalje smatra kako je veliki propust studentskih ugovora to što rad preko studentskog ugovora ne ulazi u radni staž. Studenti znaju imati i po dvije do tri godine radnog iskustva na puno radno vrijeme koje zapravo nikada ne ostane zabilježeno. Čest je i slučaj da studenti završnih godina ostaju raditi u tvrtki u kojoj si započeli s radom na posljednjoj godini studija, no dok se ne prebace na ugovor o radu – rad jednostavno nije zabilježen. Zašto je to tako?  

U razgovoru s Ministarstvom zavirili smo u zakone kako bismo studentima olakšali razumijevanje pravnih aspekata i sumirali sve na jednom mjestu.  

Iako postoje mnogi prijepori o tome kako redovni student uopće nije u mogućnosti sklopiti ugovor o radu, bez obzira na studentska prava, odgovor koji smo dobili iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike ukazuje da je tako nešto moguće, odnosno da nije zabranjeno Zakonom o radu.

– Zakonom o radu nije zabranjeno redovitom studentu sklopiti ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Zakonom o obavljanju studentskih poslova uređena su pitanja obavljanja studentskih poslova, s ciljem omogućavanja da redoviti i izvanredni studenti usklade radne obveze sa studentskim obvezama.  S obzirom na svrhu studentskog posla, isti ne isključuje mogućnost zasnivanja radnog odnosa sukladno odredbama Zakona o radu, nego predstavlja jednu od opcija. Međutim, sklapanje takvog ugovora od mogućeg je utjecaja na status redovitog studenta, promjenu vrste osiguranika u sustavu zdravstvenog osiguranja, kao i na povezano pravo roditelja na osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu u vezi primjene poreznih propisa. – navode.

Studentski ugovor 

Ipak, Zakon o obavljanju studentskih poslova, koji je u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja, definira studenta kao osobu koja nema zasnovan radni odnos i/ili ne obavlja samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja i/ili poljoprivrede i šumarstva. 
 
Nadalje, svaki studentski ugovor sklapa se na period od kalendarskih mjesec dana, s iznimkom od 45 dana i objašnjenjem zašto je došlo do produženja ugovora. Prema članku 11. stavak broj 2 iz Zakona, ugovorom se izvođač obvezuje obavljati određeni posao, naručitelj posla obvezuje se platiti naknadu za obavljeni studentski posao, naknadu posredniku te doprinose prema posebnim propisima, a posrednik se obvezuje obaviti djelatnost posredovanja i isplatiti doznačena sredstva naknade za račun izvođača. Također, minimalna naknada za obavljanje studentskih poslova po satu izračunava se tako da se iznos minimalne bruto plaće u Republici Hrvatskoj, sukladno posebnome propisu, podijeli sa 160. Trenutna minimalna satnica iznosi 29.30 kuna. 

Dodatni benefiti koje student ima prilikom rada na ovoj vrsti ugovora je 50-postotno uvećanje satnice radom nedjeljom, blagdanima i noću. Izvođač ima pravo i na naknadu putnih troškova, naknadu za topli obrok i druge naknade ako su ugovorene te pravo na isplatu 15 dana nakon završetka posla. Članstvo u SC-u obnavlja se godišnje po upisu u akademsku godinu. Ovo su neka od standardnih prava i obaveza naručitelja i izvođača posla, odnosno poslodavca i zaposlenika.

Ono što još treba uzeti u obzir je činjenica da student koji u godini pređe zaradu od 15 000 kuna na studentskom ugovoru, a nalazi se na poreznoj olakšici skrbnika, bit će dužan vratiti iznos poreza koji je korišten kao osobni odbitak prilikom obračuna plaće. Sljedeći iznos je 63 000 kuna. To je iznos do kojeg se dolazi kada se neoporezivom iznosu za rad preko studentskog ugovora (15 000 kuna) doda godišnji iznos osnovnog osobnog odbitka (48 000 kuna). Ako student pređe i ovaj limit tijekom godine, plaća se porez samo na onu zaradu koja prelazi limit. Primjera radi - ako zaradite 80 000 kuna, porez ćete platiti na 80 000 - 63 000, odnosno na 17 000 kuna.

Ugovor o djelu, autorski ugovor i ugovor o radu

Osim ugovora o radu postoje još dvije vrste ugovora, ugovor o djelu i autorski ugovor. Ugovor o djelu je ugovor građanskog, obveznog prava reguliran odredbama Zakona o obveznim odnosima, dok je ugovor o radu reguliran Zakonom o radu. Osnovna razlika je ta što se ugovorom o radu zasniva se individualni radni odnos između radnika i poslodavca, a ugovor o djelu je pravni posao građanskog, obveznog prava između naručitelja i izvođača. Obilježje ugovora o djelu je samostalnost izvođača što znači da ne smije postojati odnos subordinacije koji karakterizira radni odnos. U tom smislu, izvođač u pravilu sam određuje kada će, gdje i na koji način raditi. Jedno od bitnih obilježja ugovora o djelu jest jednokratnost posla, dok je radni odnos (u pravilu) trajnog karaktera. No, niti ovaj tip ugovora se ne preporučuje dok osoba ima status redovnog studenta zbog birokratskih problema koji mogu uslijediti potom. Prihodi se mogu ostvarivati i temeljem ugovora o autorskom djelu, a on je uređen Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima. 
 
VEZANO: Studenti poduzetnici – ambiciozni mladi koji grade svijetlu poslovnu budućnost, ali time gube studentska prava

Mladi koji nakon diplome ulaze na tržište rada često na prvom poslu rade na ugovor na određeno vrijeme, barem dok im se ne ukaže prilika za ugovor na neodređeno. Kada se sklapa ugovor o radu na određeno i zašto dolazi do sklapanja istog na određeni period? Kakvu ulogu takva vrsta ugovora ima za pojedinca? Ministarstvo odgovara sljedeće. 

– Ugovor o radu na određeno vrijeme Zakon o radu predviđa kao iznimku, za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed određen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. S obzirom na to da je riječ o institutu koji, s jedne strane, omogućava poslodavcu odgovarajuću fleksibilnost te predstavlja instrument sniženja troškova rada, a s druge strane, za radnika predstavlja nesigurniji oblik radnog odnosa od ugovora na neodređeno vrijeme te povećava mogućnost zlouporabe, odredbom članka 12. Zakona o radu predviđeni određeni mehanizmi zaštite radnika.

Nadalje na pitanje ako se zaključi ugovor o radu, može li redovni student nakon što da otkaz ponovo dobiti status redovnog studenta? Odgovor je da. Prijavom u Studentski centar odnosno dobivanjem JMBAG broja vraćaju se studentske povlastice i osoba može raditi na studentski ugovor.

Naposljetku, većini poslodavaca je i dalje lakše i profitabilnije zaposliti studenta na studentski ugovor zbog dodatnih troškova koje bi morao podmiriti ugovorom o radu poput mirovinskog, zdravstvenog i slično. Ipak, ako se student odluči na zaposlenje na ugovor o radu, ne gubi pravo studiranja, ali gubi studentske povlastice. 

Čini se kako su mnoga pitanja oko odabira najprikladnijeg ugovora još uvijek nerazriješena, a u razgovorima s tri ministarstva do odgovora je svakako bilo teško doći. Na pitanja poput zašto se studentski rad ne ubraja u radni staž ili zašto nema povrat poreza studentima koji uplate porez jer su prešli 63 000 kuna radom na studentski ugovor, dok oni do 25 na ugovoru o radu dobivaju povrat punog poreza - također nema odgovora.  

Hoće li sve ovo utjecati na motivaciju pojedinca da produži fakultetsko obrazovanje jer mu je bolje raditi na studentski ugovor ili će potaknuti studenta što prije da pređe na ugovor o radu, individualno je pitanje. Ono što možemo zaključiti je da bi se trebalo djelovati i urediti zakone koji se referiraju na poreze i mirovinsko osiguranje kroz bilo koji oblik rada.

Članak je nastao u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr, koji udruga Centar za razvoj mladih provodi u partnerstvu s udrugom Pragma, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. Dodijeljeno mu je ukupno 1 400 000 kuna.
Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost Centra za razvoj mladih.
FOTO: UNSPLASH